Faust Vrančić, svećenik, diplomat, izumitelj, polihistor, rođen je 1551. godine u Šibeniku a bio je jedan od značajnijih iseljenika koji je proputovavši cijelu Europu umro na povratku u Domovinu u Veneciji 1617. godine. Vjerske teme u ovom dvobroju Matice približavaju čitateljima blagdansko raspoloženje. Božićni koncert Hrvata u Luksemburgu opisao je Goran Filipović. Franjo Bertović prikazao je „Božićno veselje i nagrade“ u kanadskom Odsjeku 530 HBZ-e „Ogulin“ iz St. Thomasa. Jezičnim podsjetnikom Sanja Vulić čitateljima predstavlja „Nazive mjeseci u godini u rječniku Fausta Vrančića“. Marijan Lipovac posjetio je „Izložbu o Faustu Vrančiću u kontekstu europske baštine u Rimu“. Tu izložbu organiziralo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s Veleposlanstvom Republike Mađarske u Rimu, te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Tehničkim muzejom „Nikola Tesla“, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Željko Holjevac napisao je prilog o „Šibeniku u hrvatskoj povijesti i kulturi“. Šibenik je grad čije postojanje seže daleko u povijest, a najpoznatiji stanovnici toga grada su sv. Nikola Tavelić i Faust Vrančić. Marjana Kremer predstavlja lik Fausta Vrančića – inovatora i vizionara koji je izumio padobran, mostove i mlinove. Darko Mihelj prikazao je Šibensko – kninsku županiju u tekstu „Od rijeke Krke do Fausta Vrančića“. Marijana Borić je uz druge znanstvenike bila nazočna na Znanstvenom kolokviju o Faustu Vrančiću održanom sredinom studenog 2018. godine. Katoličke misije bl. Jakov Zadranin Göppingen i sv. Leopold Bogdan Mandić Geislingen proslavile su 50. obljetnicu djelovanja. U povodu zlatnog jubileja Marija Belošević priredila je monografiju „Zajedno u vjeri – Zusammen im Glauben 1968 – 2018“ koja je izašla u nakladi FMC Svjetlo riječi i Hrvatskih katoličkih zajednica Göppingen-Geislingen. Damir Račić napisao je tekst o nepoznatoj misionarskoj djelatnosti redovnica s Danača (Dubrovnik) u Argentini. Šimun Šito Ćorić u „(S)kretanjima“ analizira i predlaže da se počne „ozbiljno raditi na međunarodnome utjecaju Republike Hrvatske“. Molitvenim susretom ispred zagrebačke katedrale krajem siječnja 2019. godine u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Židovskoga informativno – obrazovnog centra Hatikva, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nazočni rabini molili su za žrtve holokausta.