Đakovo, (IKA) – Novi broj Communija (br. 130), treći i posljednji u 2017. godini, posvećen je temama „Tradicija” i „Sloboda i poslušnost”, a pored toga donosi i priloge u rubrici „Ogledi”.
U uvodniku pod naslovom „Predaja i oblikovanje budućnosti” Veronika s. Nela Gašpar daje osnovne smjernice teme o Tradiciji, pozitivno vrednujući razumijevanje ove važne teme u suvremenoj teološkoj i crkvenoj misli. Robert Vorholt u članku „Sjećanje – pripovijedanje – mišljenje. Živa tradicija Gospodnje večere” prikazuje posebnosti novozavjetnih izvješćâ o Gospodnjoj večeri, ali ih ne promatra kao protuslovne, nego kao različite naglaske u tumačenjima novozavjetnih autora, uz uspostavljanje snažne veze s događajem uskrsnuća, pokazuje zašto Gospodnja večera nije u Crkvi ostala „samo žalobna gozba”. Članak „Izvjesnost povjerenja. Oblikovanje Tradicije kao epikletsko događanje” Michaela Böhnkea, potaknut aktualnim problemima, propituje četiri tvrdnje vezane za tradiciju kao proces. Zanimljiva opažanja o pojmu traditio kod Tertulijana donosi Jean-Robert Armogathe (prilog: „Bilješka o pojmu traditio kod Tertulijana”), a ovaj članak dobiva na vrijednosti dodatkom kojim ga prati, prijevodom izvornog odlomka Tertulijanova teksta. Peter Henrici daje doprinos ovoj temi analizirajući misao Mauricea Blondela, katoličkog filozofa, u članku „Tradicija: Kristovo znanje u nauku Crkve. Novo čitanje djela Mauricea Blondela ‘Povijest i dogma'”. Najvažnije oznake današnjega shvaćanja Tradicije, kao i razvoj toga pojma, predstavlja Bernhard Körner (prilog: „Između arhiva i životnoga procesa. Razvoj pojma Tradicije”). U članku „Hermeneutika reforme – reforma hermeneutike. O napretku i obnovi u crkvenoj Predaji” Julia Knop daje svoje viđenje problema Dubia četvorice kardinala, napose u odnosu prema pojmu crkvene Predaje. Alfred Bodenheimer promišlja o izazovnoj temi židovske tradicije kao ideologije te ocrtava shvaćanja židovske tradicije dvjema zanimljivim slikama Staroga zavjeta (tekst: „Josipova mumija, Jošijina knjiga. Jamstvo i opasnost ideologije židovske tradicije”).
Prvi članak u tematskoj cjelini „Sloboda i poslušnost” je članak Jean-Pierrea Batuta „’Ta Bogu je sve moguće’ (Mk 10, 27) Postupnost i obraćenje prema Jean-Marie Lustigeru”. O problemu poslušnosti u Zajednici svetoga Križa, zajednici koja je nastala u Francuskoj 1972., piše Henry Donneaud (prilog: „Sloboda i poslušnost u novim zajednicama”). Beatrice Guillon u tekstu „Obrazovanje za slobodu: ‘Nakon deset godina'” predstavlja oznake obrazovanja za slobodu te pokazuje od kakve je važnosti za njega sintagma „nakon deset godina”. Posljednji prilog ove cjeline je razgovor naslovljen „Škola slobode”, koji je Christophe Bourgeois vodio sa Silviom Guerraom, zamjenikom ravnatelja Gimnazije Charlesa de Foucaulda u Parizu.
U rubrici „Ogledi” donosi tekst „Stanje teologije” Louisa Bouyera te, kao posljednji članak, tekst „O kršćanskoj retorici ili o raspetom Retoru” Ivice Raguža.