Zagreb, (IKA) – Novi broj međunarodnog katoličkog časopisa Communio (br. 126) posvećen je temama nadahnuća Sv. pisma i ega, a donosi i nekoliko zanimljivih osvrta. Već u uvodniku Boris Vulić uvodi u temu te na tragu Josepha Ratzingera ističe važnost „kanonske egzegeze”, pristupa svetom tekstu u kojemu se isti čita i razumije u svjetlu cijeloga kanona Pisma. „Pozadina ovakva pristupa”, ističe Vulić, „jest spoznaja da kanon Svetoga pisma potvrđuje jedan pravac Božje objave te isto božansko nadahnuće.”
Jean-Robert Armogathe u članku „Tko piše? Mala povijest nadahnuća” donosi prikaz problema razumijevanja nadahnuća i autorstva u novijoj teološkoj povijesti. Michel Constantini (prilog „Dijalog s Odsutnim/Prisutnim”) daje svoj doprinos razumijevanju nadahnuća ukazujući na složeni proces dijaloga koji se odvija u nadahnuću. Ova se tema zaključuje tekstom Olivier-Thomasa Venarda posvećenom fra Francoisu Martinu – „Nadahnuće Svetoga pisma: Prilog problematici u svjetlu radova Francoisa Martina”.
O temi ega pišu Alex Lefrank (prilog „Ne više ja, nego Krist u meni. (Gal 2, 20). Ignacijevi poticaji kao naputak za ja”) i Armin G. Wildfeuer (prilog „Subjekt kao instanca valjanosti. Pretpovijest njegova otkrivanja u prostoru kršćanske metafizike”). Unutar podnaslova ego smješta se i tekst Erwina Dirscherla, „Naše tijelo u vremenima “revolucije nježnosti”. O milosti osjećanja i o smislu osjetila”, u kojemu autor promišlja o važnosti našega tijela te poziva na poštivanje tijela i otkrivanje iznenađenja koje krije, ponajviše jer se u susretu s drugim susrećemo s njegovom fizičkom pojavom. Susret s fizičkom prisutnošću drugoga treba se odvijati u nježnoj ljubavi, zato i imperativ senzibilnosti u naviještanju, Božjoj želji da nas učini osjetljivima za drugoga, da otvori „naša osjetila da primimo drugoga”. Hans-Joachim Höhn u prilogu „U potrazi za “pravim” ja. Propitivanje u sekularnim i religijskim scenama” daje kratku sliku za čime današnji čovjek sve poseže kako bi dohvatio i osigurao posebnost vlastita života i živio ono vlastito. Zadnji prilog na ovu temu je tekst Meika Schirpenbacha, „Nalaženje sebe u misteriju susreta. Pravoslavna perspektiva prema Dumitru Staniloae”.
U ovome broju objavljeni su i osvrti. Tako se donosi propovijed kardinala Karla Lehmanna u katedrali sv. Pavla u Münsteru, u kojoj kardinal razmatra milosrđe, njegovo ponovno otkrivanje, poticaje i nadahnuća Biblije kao temelje toga otkrivanja, razlikovanje duhova, ali i opasnost licemjerja, odnos milosrđa i pravednosti te zaključuje promišljanjima o pozivu na „kulturu milosrđa”, karitasu i novcu te odnosa milosrđa prema pitanju o Bogu. U dijelu Osvrti objavljeni su i prilozi: „Gilbert Keith Chesterton o ženi”, urednika Ivice Raguža, „Veliki je Pan mrtav”, autobiografski obojen tekst švicarskoga književnika Thomasa Hürlimanna, „Pučka pobožnost. Jednostavni oblici hodočašća”, koji je napisao Jose da Silva Lima, kratko promišljanje „Odisej i Abraham”, Wernera Lösera i prilog „Tijelo i duša – ljepota i oprjeka”, Williama J. Hoyea.
Izdavač hrvatskoga izdanja je Kršćanska sadašnjost.