Zagreb, (IKA) – Novi broj Communija (br. 125) na početku donosi izvrstan intervju s umirovljenim papom Benediktom XVI. u kojemu papa u kratkim crtama progovara o nekim aktualnim teološkim pitanjima.
Ovaj broj posvećen je temi „Grad i kršćanstvo”. Temu već u uvodniku otvara i naznačuje Ružica Pšihistal, članica uredništva Communija (hrvatska redakcija), povezujući nekoliko biblijskih spomena gradova s motivima grada u književnosti. Christoph Schaefer u prilogu „Grad i bludnica. Grad u Ivanovu Otkrivenju” piše o odnosu dviju dominantnih slika grada u Otkrivenju, biblijskoj knjizi na poseban način posvećenoj gradu: slike ‘bludnice Babilona’ i ‘nebeskog Jeruzalema’. Philippe Lefebvre prilogom „Jeruzalem i njegove dvojakosti” pokazuje kako tekst cijeloga Svetog pisma upućuje na grad Jeruzalem kao dvojako mjesto, naoko dvosmisleno i nestalno, na svim njegovim razinama u prostoru i vremenu. S obzirom na uspjeh koje je kršćanstvo u svome širenju doživjelo upravo u gradu u prva tri stoljeća (iz toga vremena gotovo da nema podataka o kršćanstvu na selu!), Georg Schöllgen propituje kakav je to bio stil života kršćana u urbanom ozračju ondašnjih središta i što je bilo to što je veliki broj stanovnika privuklo baš kršćanstvu (prilog „Urbanost kao životni stil kršćana prije Konstantina?”). U prilogu „Teološko razmatranje o gradu” Ivica Raguž, glavni i odgovorni urednik časopisa Communio (hrvatska redakcija), promišlja o doživljaju grada s aspekta kršćanstva, ukazujući na dobre strane gradske strane, ali i moguće stranputice i probleme u kojima se može naći ‘tragalačka’ i zahtjevna dimenzija vjere prisutna u gradovima. Jan Loffeld (prilog „Ishlapljivanje grada. Grad kao paradigma današnjih uvjeta života i religioznosti”) problematizira grad sa svojim danostima danas, bitno drukčijim nego što su to bile prije, i koji je kao takav paradigma uvjeta i za današnje kršćanstvo. Veronika Eufinger i Matthias Sellmann (prilog „Izgubljeni prostor? Pastoral grada kao urbana strategija Crkve”) pristupaju temi grada s gledišta pastoralne teologije, kroz neke konkretne probleme i rješenja, a u prilogu Gwenaëlle d’Aboville, „”Kako su lijepi gradovi…” Planiranje grada s papom Franjom”, možemo vidjeti kakvu viziju grada urbanisti mogu pronaći kod pape Franje i koje im smjernice mogu ponuditi njegova promišljanja. Unutar teme o gradu u ovome broju nalaze se i dva zanimljiva razgovora. Prvi je vođen s J.-R. Pitteom na temu „Urbani prostor i način života”, a drugi s Bernardom Oussetom i sa Sergeom Paugamom (razgovor vodila Gwenaëlle d’Aboville) na temu „”Veliki gradovi”, Crkva i društvo”. Zadnji prilog u ovoj temi je predstavljanje Madeleine Delbrêl, spisateljice i mističarke čije je poslanje bilo snažno vezano za apostolat grada, preko njezinih dvaju tekstova okupljenih pod naslovom „Grad i apostolska samoća” (tekstovi: “Mi, drugi ljudi ulica” i zaključak djela „Marksistički grad polje poslanja”: “Bog u gradu”). Prilog je popraćen i uvodom o. Gillesa Françoisa, postulator kauze za proglašenje blaženom Madelaine Delbrêl.
Pod rubrikom „OGLEDI” donosimo mnoštvo vrijednih priloga: Thomas Hürlimann, „U rani se pokazuje vatreni udar neba” (razgovor koji je s ovim književnikom vodio Jan-Heiner Tück); John Milbank, „Franjevačka dvojba”, važan doprinos o raspravi o franjevačkom siromaštvu; Thomas Söding, „Ujedinjen s Kristom. Tajna vjere: o pavlovskoj mistici”; Michael Schneider, „Tijelo i krv – o jedenju Svetoga. Teologumenon Kristove stvarne prisutnosti”; Johannes Oeldemann, „Ekumenska “simbolična politika”. Papa Franjo i patrijarh Kiril na Kubi”.