Zagreb, (IKA) – Prvi ovogodišnji broj časopisa Communio (br. 119) čitateljima pruža zanimljive priloge o zdravlju, postu, te ratu i miru. O zdravlju u uvodniku piše i sam urednik časopisa, Ivica Raguž, naglašavajući važnost “pneumatskog zdravlja”: “Radi se o zdravlju koje je djelo Božje milosti, a koja se prima u molitvi. To bismo zdravlje nazvali ‘pneumatskim zdravljem’, jer se u njemu prima Božji ‘Pneuma’, Duh Sveti, koji čovjeka izvodi iz njega samoga prema drugomu. … u tomu ‘pneumatskom zdravlju’ čovjek dolazi k sebi: nadilazeći sebe i idući onkraj sebe u Boga, čovjek postaje i ostaje čovjekom. (…) prestaje se baviti sobom, a počinje se baviti Bogom.”
Pod temom “zdravlje” je i predavanje H. U. von Balthasara – “Zdravlje između znanosti i mudrosti” – održano 1979. god. u Švicarskoj pred Međunarodnim kongresom za trajnu formaciju liječnika. Govor o zdravlju uključuje i govor o iskustvu bolesti. Može li bolest biti milost i možemo li govoriti o njoj kao o “sakramentu prinosa”, piše J.-P. Batut u prilogu “Od naravi do slave, milost bolesti”. Tu su još i članci: “Zdravo i sveto” (D. C. Schindler), “Ivan Illich o kulturi boli i patnje” (V. Vrček) i “Može li javna zdravstvena politika osigurati zdravlje osobama?” (I. Durand-Zaleski).
“Post ima svoje važno mjesto u kršćanskoj tradiciji jer se ravna prema životu samoga Isusa koji je postio četrdeset dana u pustinji.” Stoga vam u ovom broju donosimo priloge o samim korijenima posta, tj. kakav je bio odnos judaizma prema postu (J.-R. Armogathe, “Post u biblijskoj i talmudskoj tradiciji”); o odnosu posta i milostinje (P. Descourtieux, “Post i milostinja u ‘korizmenim propovijedima’ svetoga Lava Velikog”); te o važnosti kršćanskog posta u antici i srednjovjekovlju (B. Caseau, “Kršćani i post u antičko doba i na početku srednjovjekovlja”).
Suočeni nažalost sa svakodnevnim vijestima o uvijek novim sukobima i nemirima u svijetu, smatramo posebno aktualnom temu “rat i mir”. Stoga kratak povijesni pregled problematike rata – u kontekstu Novog zavjeta, ratova u povijesti kršćanstva i svjetskih ratova – iznosi A. Angenendt u članku “Rat i Crkva. Panorama”. Časopis donosi i pripovijest E. Petersona “Nebo garnizonskog župnika”, u kojoj je izražen autorov “prosvjed protiv jedne ratne propovijedi”. Tu pripovijest, koja je “prvo što je (Peterson) uopće objavio pod svojim imenom”, dalje razlaže i tumači – u njenom povijesnom i biografskom kontekstu, te u svjetlu teologije krize i političke teologije – B. Nichtweiss u članku “Pogovor paraboli Erika Petersona ‘garnizonski župnik'”. Također donosi prilog “Rastanak od ‘vječnoga mira'”, u kojemu autor H. Zaborowski promišlja o novim ratovima i njihovim izazovima za moral i pravo. Uspoređujući stare i moderne ratove, Zaborowski se bavi pitanjima ratovanja atomskim oružjem, kao i problematikom odgovornosti, u kontekstu upotrebe bespilotnih letjelica i posve nove vrste rata, tzv. “cyberwar”-a. Ostali prilozi na temu rata i mira su: H.-J. Gerigk, “Zli čar vojske. Tolstojev ‘Rat i mir'”; M. Cabaud Meaney, “Bez milosti. Poimanje rata Simone Weil u svjetlu ‘Ilijade'”; S. Sailer-Pfister, “‘Mačeve u plugove’ – na putu k pravednomu miru. Temelji etike mira polazeći od ‘Pacem in terris’, ‘Gaudium et spes’ i riječi njemačkih biskupa ‘Pravedan mir'”.