Godišnjak je prethodnih godina pratio sva relevantna zbivanja u Modrušu i susjednim prostorima, kao i župi Modruš. Nakladnik lista je Katedra čakavskog sabora Modruše, glavni urednik je predsjednik Katedre Zvonko Trdić, lektorica Marija Trdić Ćuk a grafičku a grafički urednik Miroslav Salopek. Grafičku pripremu i tisak je obavio Durieux iz Zagreba. Na naslovnici lista dominira zaslužni i nedavno preminuli Oštarac Ivan Mihaljević Barak kome je tematski posvećen veći dio novog Modruša.

Modruš kao glasilo modruškog kraja izlazi već 19 godina zaredom a devetu godinu on izlazi kao knjiga koja u ovom broju ima 160 stranica. Glavni urednik Zvonko Trdić u uvodnoj riječi objašnjava promjene vezane za novi broj godišnjaka Modruša, a to je pojava Teme broja posvećena Ivanu Mihaljeviću Baraku koji je preminuo pred nešto više od godinu dana i koji je ostavio neizbrisiv trag zbog količine znanja i ljubavi prema rodnom kraju kroz poznavanje povijesti, kulturne baštine, etnologije, dijalektologije, povijesti i povijesti crkve, ne samo oštarskog, nego i čitavog hrvatskog prostora. To je vidljivo iz devet tekstova posvećenih dragom „Jivi“ iz pera njegovih suradnika, sveučilišnih profesora i značajnih osoba Oštarsko-ogulinskog kraja, posebno dr. sc. Sanje Vulić, dr. sc. Mande Svirac i dr. sc. Klementine Batine.

Slijedi rubrika Iz povijesti u kojoj dr. Milan Kruhek piše o 500. obljetnici Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, dok dr. Agneza Szabo piše o Oštarijama i župnoj crkvi , svetištu koje je u središtu hrvatske povijesti i kulture. Hrvoje Salopek piše o migracijama stanovnika modruško-oštarskog kraja u južnu Mađarsku, dok Zvonko Trdić piše u Ogulinskoj pukovniji na europskim ratištima.

Slijedi rubrika Tragovi u kojima se piše o založnim Ogulincima, a Modruš se zaključuje rubrikama Sjećanja i Aktualno. Na kraju u rubrici In memoriam  Modruš se sjeća nedavno preminulog župnika Modruša i Zagorja Ivice Miloša te Tomice Vukovića.