Sarajevo, (IKA) – Listopadski broj Svjetla riječi (br. 367) posvećen je Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini koji se provodi od 1. do 15. listopada 2013. Nakon Popisa iz 1991. godine, ovo je nakon pune 22 godine prvi Popis u BiH od njezine nezavisnosti. U uvodniku pod naslovom U rat – postocima! glavni urednik fra Marko Ešegović, između ostaloga, navodi kako se stječe dojam “da se popis, sudeći po kampanji koja ga prati, strateški uklapa u proces homogenizacije etno-religijskih skupina, isti onaj koji se tako krvavo razmahao u ratu i poraću, kao da su za popis važne samo tri stvari: narodnost, vjera i jezik. U zemlji u kojoj rat nikada nije mentalno završen, sukob se s bojnoga polja prenosi na statističko, a rezultati nagonske borbe za biološkom i teritorijalnom dominacijom jednih nad drugima i trećima – i obratno – tobože demokratski se ozakonjuju i pretvaraju u polazište za nove kolektivne frustracije. I dok svi misle da pritom dobivaju, zapravo su svi na gubitku, a najviše – čovjek, i to onaj najmanji: izbjeglica, patnik kojemu je više dosta prebrojavanja krvnih zrnaca. Na djelu je neviđena borba za statističku dominaciju Srba nad Hrvatima i Bošnjacima u RS-u, a isto tako Hrvata i Bošnjaka međusobno i nad Srbima u FBiH.”

Prateći izvještavanja brojnih bosanskohercegovačkih medija u vezi s Popisom stanovništva u BiH, fra Pavo Filipović je u “Temi broja” prikazao glavne stavove, probleme i bojazni tri konstitutivna naroda, opisujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku perspektivu popisa, ali i perspektivu kategorije “Ostalih”. Tom prilikom autor propituje svrhovitost samog procesa, ali i neizbježnih pitanja osjetljivog bosanskohercegovačkoga konteksta: mogu li rezultati popisa dovesti do ustavnih reformi te kakav će biti položaj manjina u BiH? Pristupajući tom procesu kritički, autor također navodi argumente za i protiv popisa stanovništva te propituje zašto se vjeruje brojkama. Donesene su i poruke biskupa Bosne i Hercegovini u kojima pozivaju hrvatske katolike da se odazovu Popisu i izjasne kao Hrvati i katolici.

Vezano za Popis tu je i razgovor sa Zdenkom Milinovićem, direktorom Agencije za statistiku BiH i predsjednikom Centralnog popisnog biroa. Na pitanje ima li eventualnih mogućnosti manipuliranjima podacima iz Popisa, Milinović odgovara da osobni podaci koji se prikupljaju Popisom podliježu posebnoj zaštiti koja se osigurava u svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa). “Popisivači i sva druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s Popisom dužne su čuvati trajno kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Popisivač ne smije komentirati prikupljene podatke s bilo kojom drugom osobom osim sa svojim općinskim/gradskim instruktorom koji kontrolira njegov rad te s državnim/entitetskim instruktorom. I u procesu obrade podataka vodit će se računa o potpunoj zaštiti osobnih podataka. Podaci će se koristiti isključivo u statističke svrhe, a ne za administrativne ili bilo koje druge svrhe tako da građani ne trebaju imati bojazan da će rezultati popisa ugroziti bilo koja njihova prava (imovinu, izborna prava, porezne obveze itd.).”

U novome broju Svjetla riječi su i tekstovi o poticaju sv. Franje Asiškog na hvaljenje Boga i o mističnim crtama sv. Franje. U rubrici “Božja djela u Bibliji” fra Anto Popović piše o nadahnutoj Bibliji i Bibliji koja nadahnjuje. Tu su i redovne kolumne: “Život i vjera” u kojoj Ivan Ivanda piše o Božjem Trojstvu kao ljubavi; “Oltar i tribina” u kojoj Ivo Marković govori o vezi između duhovnosti i umjetnosti; “Žena u Crkvi” u kojoj Mirela Primorac piše o Catherini Doherty koja je ostavila primjer pravoga apostolskog života. U ovom su broju uvedene i dvije nove rubrike: “U ime naroda” u kojoj će iz broja u broj biti predstavljani franjevci Bosne Srebrene – žrtve komunističkog režima te rubrika “Nenasiljem drugačije” u kojoj će se govoriti o obilježjima aktivnog nenasilja. Mjesečnik donosi i reportažu posvećenu dvadesetogodišnjici uspješnoga rada Zlatnoga cekina u Slavonskom Brodu, moderno opremljenoga centra za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama, koji je projekt provincije Bosne Srebrene, kao i reportažu o životu u župi Šurkovac te izvještaj sa svečane proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta u Nišu.