Tako od veljače fra Željko Barbarić u rubrici „Intenzivna njega“ upoznaje čitatelja sa svojim osobnim duhovnim putovanjem. Predstavlja sebe kao sasvim običnog čovjeka, koji ispod habita nosi onoga istoga sebe kao i prije habita, osobni trud za poboljšanje i rast. Svi si možemo predočiti da smo kao glinena posuda iz spisa svetog Pavla apostola, u koju su pohranjeni Božji darovi. Duhovno putovanje je poput otvaranja vrata. Često ta vrata nisu ni blještava, ni primamljiva, niti obećavaju puno zemaljskoga, nego obećavaju nešto nakon ovoga života, nešto što tek slijedi nakon ovoga što vidimo, ističe fra Željko.

Fra Milan Gelo donosi cijeli ciklus motivirajućih tekstova o temi „Kršćansko shvaćanje onostranosti“. Drugi dio pripovijeda o iščekivanju blažene nade. U srž teksta stavlja pitanje između nade i optimizma kao takvoga – optimist očekuje ono najbolje samo zato što je mu je takva opcija prihvatljivija te zbog svoga unutarnjeg raspoloženja, koje je nerijetko samo kratkoga vijeka, dok je nepokolebljivi stav, trajno raspoloženje i čvrsta odluka da Bog sve što se događa izvodi na dobro, ne misleći pritom samo na određene situacije, nego na život u cjelini. Posljednjim stvarima pristupa se nadom koja je sam Krist, te onostranost postaje jasnija kada se Božje djelovanje prepoznaje u ovostranosti.

U uvodniku novoga broja Glasnika sv. Antuna Padovanskoga naslova „Smisao života je LJUBAV“ glavni urednik fra Vladimir Vidović postavlja pitanje: „Znaš li gdje ćeš naći ljepotu svoje duše?“ Odgovor jednostavno glasi – u ljubavi, ljubavi prema bližnjemu, kojeg treba okrijepiti milodarnom ljubavi, u tijelu i duši. Smisao našeg života je u ljubavi, jer je Bog čovjeka stvorio iz ljubavi da bi ovdje imao pravo izbora i pokazao zahvalnost za život koji mu je darovan, da u ljubavi prihvati Isusa za Sina Božjega i živi po njegovoj volji, odnosno da Bogu prepusti da ga vodi i na taj način zasluži vječnost. Samo povjerujte u dobro ljubavi, u otvoreni poziv koji vam upućuje i otkrit ćete smisao života!

Trebamo li iznova promisliti o pravu u Europi ? Ivan Glavinić donosi razmišljanje o pitanju istinske slobode, prava i normi. Naša sloboda ima granicu u slobodi drugoga. Odatle proizlazi da je pravo temeljni uvjet slobode čovjeka. Ono određuje gdje je naša sloboda u odnosu na drugoga, kako bismo oboje mogli živjeti slobodno. Bez prava nema slobode, a odnosi među ljudima lako se pretvaraju u tlačenje jednih nad drugima.

„Mi moramo svijetu donositi svjetlo i vjeru i nadu i ljubav – srcem!“ Riječi su iz mjuzikla o svetom Antunu „Svetac svega svijeta“, koje su u ovom časopisu već citirane, ali koriste se jer njihova istinitost itekako pogađa, piše fra Ivan Lotar. U današnjem svijetu u kojem vlada kult razuma i moći, koji žele pogaziti slabe, zajednica „Vjera i svjetlo“ svjedoči da su ljubav i prijateljstvo mogući, da razlike među ljudima nisu nevolja, nego blagoslov te da slabost može biti izvorom radosti, mira, života i jedinstava u Crkvi i u svijetu. „Vjera i svjetlo“ želi okupiti kršćane iz različitih zajednica i odgovoriti na Isusovu molitvu: „Oče, neka budu jedno.“ Osobe sa intelektualnim teškoćama imaju osobiti dar da nas pozivaju na ljubav, ne da budemo moćniji i uspješniji, već na odnos koji je na razini jednog saveza, dubokog osjećaja da smo stvoreni jedni za druge.

Jedan od novih suradnika u časopisu jest i dr. Vladimir Grebenar koji u kolumni „Duhovnost poduzetništva“ otvara sasvim novi pogled na poduzetništvo. Potvrđuje da uspješni poduzetnici imaju evanđeoske vrijednosti i ponašanja. Uspješni poduzetnici su jako svjesni društvene odgovornosti i potrebe doprinosa društvenoj zajednici. Poduzetnikom se postaje, a molitva je izvrstan put za dostizanje uspješnog poduzetništva. Stvarati se može jedino vrlinama upornosti i strpljivosti. Stvorene stvari trebamo dijeliti s drugima. Naš rad treba biti i s drugima za opće dobro pa blagoslov u radu i stvaranju podrazumijeva da dopustimo drugima da se ostvare svojim radom.

Tema broja novog Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga priča priče onih zaboravljenih, oni koji svoje mjesto nalaze na periferijama gradova, oni koji su zapravo najpotrebitiji, ne samo materijalnih dobara nego čistog pogleda i dodira, kako bi se osjećali prihvaćenima u ovom društvu. Fra Vladimir Vidović piše o beskućnicima. Daje svjedočanstvo o njihovim borbama, kako izgledaju dani bez doma, bez osobne iskaznice, prava na rad i pravo glasa.

Nova godina donosi nove izvedbe mjuzikla „Svetac svega svijeta“ o životu sv. Antuna Padovanskoga i to diljem domovine, ali i inozemstva. Vukovar, Split, Karlovac, Cres, Mostar, Reutlingen samo su neka od mnogih mjesta koja će taj svetac posjetiti. U duhu sv. Antuna Tanja Popec, u sklupu Antunovih stranica, donosi priču Antonelle Bua (40), djevojke iz talijanskog gradića Sassari, koja svjedoči o gubitku roditelja, praznini, i bolesti s kojom se borila upravo sa sv. Antunom.

Veritas donosi novu preporuku u mjesecu veljači – mjesecu zaljubljenih. Bl. Alojzije Stepinac, kao uzor mladog kršćanina svih vremena, u knjizi Diana Batona: Mladi Stepinac, pisma zaručnika zaručnici i zaručnice zaručniku. U knjizi obuhvaćene su najskrovitije i najnježnije, naosjetljivije i najsklizavije strane čovjeka: ljubav prema ženi i žene prema mužu.

Tradicionalno, na predzadnjoj stranici nalaze se nove epizode Fratarskih zanovijetanja koje u prepoznatljivom duhovitom stilu govore o aktualnim društvenim temama.