Zagreb, (IKA) – Novi, osmi po redu ovogodišnji broj liturgijsko-pastoralnog lista “Živo vrelo” za temu ima “Ispit savjesti”. U uvodniku naslovljenom “Susret podno Križa” urednik Ante Crnčević ističe, kako se “je savjest na prvome mjestu, sposobnost srca da gaji sjećanje na božanski Dar, na Istinu koja je upisana u nas, na zakon Ljubavi koji nas trajno nadahnjuje na dobro. Iz toga ‘svetog sjećanja’ rađa se umijeće rasuđivanja u Istini. Kada se u nutrini potisne glas koji ima izvor u Bogu, tada na mjesto savjesti stupa vlastito uvjerenje, podložno mijenama svijeta i prilagodbama životnim okolnostima”. Nadalje, Crnčević podsjeća kako savjest “osvjetljava naš život propuštajući svjetlo kroz otajstvo Križa, stavljajući Kristovu ljubav za mjeru svemu”. Stoga je ispit savjesti susret sa samim sobom, ali uvijek podno Križa, u svjetlu lica Raspetoga.
U tematskom dijelu Ante Vučković potpisuje tekst “Fenomen savjesti”. U uvodnom dijelu ističe, kako je savjest glas, no “glas savjesti nikada nitko nije čuo onako kako inače čujemo druge glasove i zvukove niti je ikomu uspjelo zvučno zabilježiti glas savjesti”, jer “glas savjesti nijemi je glas. On je, doduše, fenomen koji spada u govorno područje, ali je glas savjesti vrlo specifičan glas koji se od svih drugih glasova razlikuje upravo po tome što ga se ne čuje. Mi ne čujemo ničiji glas savjesti i, strogo govoreći, ne čujemo ni glas svoje savjesti na zvučni način. No, glas savjesti koji se javlja u nama specifičan je po tome što nas pogađa”.
Nadalje autor upućuje na savjest kao sliku Božju, kao znak izabranosti, kao zov na autentičnost. Na kraju zaključuje, kako je “savjest glas, ali ona je nadasve odnos”.
U drugom tematskom tekstu “Ispit savjesti. Susret u Zrcalu za susret licem u Lice” Ante Crnčević naglašava kako “tko ispituje savjest ogledajući se u Zrcalu-Kristu, taj već stupa putem spasenja, unatoč posrtajima i grijesima”. Autor predstavlja nekoliko misaonih poticaja za ‘vježbanje’ u ispitivanju savjesti, te podsjeća kako svakodnevna duhovna vježba ispita savjesti pripada redovitomu putu kršćanske svetosti. “Svakodnevno ‘ispitivanje savjesti’ njeguje samu savjest u njezinu posluhu izvornomu Božjem zakonu te propituje sukladnost života s tako oblikovanom savješću”. Također podsjeća, kako ispit savjesti otvara prostor razvoju triju krijeposti: ljubavi, ustrajnosti i poniznosti. K tomu ona je čin slušanja, jer osluškujemo savjest koja propitkuje naš život i progovara iz nutrine.
Rubrika “Otajstvo i zbilja” donosi homiletska promišljanja uz nedjeljna i blagdanska čitanja. Uz devetnaestu nedjelju kroz godinu Ivan Šaško potpisuje promišljanje “Dekliniranje vjere”, a u dvadesetu nedjelju Ante Vučković “Oganj i razdjeljenje”. Uz svetkovinu Velike Gospe Domagoj Runje promišlja tekstom “U Bogu je punina života”. “Agonija uskih vrata” naslov je promišljanja Ivice Raguža uz dvadeset i prvu nedjelju, a “Radost poniznosti” Slavka Sliškovića uz dvadeset i drugu nedjelju. Rubriku prate i kraći tekstovi “Mudrosti Crkve” koji donose misli pape emeritusa Benedikta XVI., pape Franje, Sorena Kierkegaarda i Thomasa Mertona.
Prilog za liturgijski pastoral donosi naznake za pripremu i slavlje Sakramenta sv. pomirenja – pokore – ispovijedi.
Rubrika pisma čitatelja odgovara na pitanje pučkih procesija i slavlja euharistije.