Zagreb, (IKA) – Četvrti ovogodišnji broj liturgijsko-pastoralnog lista „Živo vrelo” u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri HBK za temu ima „Duhovnost vazmenoga vremena”, a obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 20. svibnja. U uvodniku naslovljenom „Plamen vjere” urednik Ante Crnčević ističe „pred Uskrslim koji je Svjetlo, i sami bivamo rasvijetljeni. Kršćaninu nije rasvijetljen samo put; on sam biva prosvijetljen jer mu se daruje Svjetlo istinsko. Rasvijetljen Svjetlom koje je raspršilo tminu grijeha i tamu smrti, kršćanin se u življenju vazmenoga vremena uvijek iznova izručuje snazi vjere koja ide onkraj onoga što je povjereno pogledu i dodiru. Svjetlost obasjava i ispunja, a da ne dodiruje. Vjera proniče u otajstvo poput svjetla”.
U tematskom dijelu u duhu duhovnosti vazmenoga vremena „Živo vrelo” donosi tri priloga. „Oblikovanje crkvenoga poslanja uz Krista Uskrslog. Biblijsko-teološka perspektiva” naslov je teksta koji potpisuje Anđelo Maly. Ističe kako „iskustvo praznoga groba proizlazi iz onostranosti, iz Božje transcendencije, te je snažno utkano u povijest kršćanske zajednice kroz vremena i mjesta te kao takvo postaje pogonska sila crkvenoga poslanja. Iskustvo Krista Uskrsloga početak je vjerovanja u neiscrpnu snagu događaja Isusa Krista, sačuvanoga u živoj uspomeni Crkve, događaja koji prožima ljudsku povijest i neprestano ju oblikuje. Kristovim uskrsnućem i darom Duha Svetoga počinje oblikovanje zajednice i njezino poslanje jučer, danas i zauvijek”. Stoga je potrebno „osvijestiti se i podsjetiti kako bi se Crkva danas, na temelju biblijskih izrijeka i izvještaja o uskrsnome događaju, mogla ponovno i neprestano oblikovati snagom Uskrsnuća i tako anticipirati konačnu obnovu svega, tražeći u iskustvu Uskrsloga izvore i snagu za svoje poslanje”.
Milan Dančuo u tekstu „Krist – naša Pasha” podsjeća kako „četrdesetodnevno vrijeme korizme nije samo jednostavna priprava za Uskrs, već postaje i sakramentalna inicijacija za godišnju proslava Kristova uskrsnuća”. Potom tumači kontekst slavlja Pashe, te ukazuje na teološki temelj u Pavlovim spisima, te daje kraći iz „pashalnog otajstva proizlazi i misterij Crkve u kojem ona nalazi svoju snagu. Uskrs je stoga slavlje Crkve, novog naroda Božjega i novog Saveza u odnosu na izraelski narod i stari Savez. Na taj način je Crkva jedna obitelj i zajednica ljubavi vođena Duhom koji je temelj jedinstva”.
„Osam vazmenih nedjelja: prilozi za liturgijsku duhovnost ‘vremena Aleluje'” tekst je na početku kojeg Ivan Šaško naglašava kako se „Nedjelja Uskrsnuća proširuje put ‘velike nedjelje’ na cijelo razdoblje od pedeset dana, dakle sve do svetkovine Pedesetnice. Starina je to razdoblje shvaćala i živjela kao ‘jedan dan’, ‘osmi dan’. Važno je to napomenuti da bi se izbjegla opasnost gubitka pozornosti na dragocjenost koja se tiče posljednjega dijela slavlja vazmenoga otajstva, podijeljenoga na tri dijela (korizma, Sveto trodnevlje, uskrsno vrijeme)”. Nadalje autor ističe kako „iz prošlosti Crkve baštinimo veliko blago duhovnosti upravo za to vrijeme. Crkveni su oci u tome pedesetodnevnom razdoblju vidjeli prikladno vrijeme za produbljivanje poimanja i življenja sakramenata inicijacije: krštenja, potvrde i euharistije”.
Rubrika „Otajstvo i zbilja” donosi homiletska promišljanja uz nedjeljnja čitanja. Uz Nedjelju Uskrsnuća Gospodinova tekstom „Skrovitost i brzo trčanje” promišlja Ivica Raguž. Uz drugu vazmenu nedjelju Ivan Šaško potpisuje promišljanje „Pogled vjerom proširuje obzor”, a uz treću vazmenu nedjelju Slavko Slišković „U Jeruzalemu i na putu”. Ante Vučković tekstom „Da život imaju” promišlja uz četvrtu vazmenu nedjelju, a Domagoj Runje tekstom „Činit ćete i veća djela” uz petu.
Homiletska promišljanje prate crtice „Mudrosti Crkve” s mislima papa Benedikta XVI. i sv. Ivana Pavla II., te „zrnje”. Rubrika „Pisma čitatelja” tumači liturgijski poziv „Pomolimo se”.