IZUMIRE LI ŽUMBERAK O SVOJOJ 700. OBLJETNICI?

Novi broj godišnjaka Žumberaekog vikarijata Križevaeke biskupije “Žumberaeki krijes” posveaen je obljetnici 700. godina spomena imena Žumberak. Žumberak je godinama bio zapostavljan od bivših komunistiekih vlasti koje su vrlo malo, gotovo nikako, radile na njegovu napretku, a sociološka istraživanja danas pokazuju da tom kraju, ukoliko se nešto ne poduzme, prijeti izumiranje. Sami Žumbereani posljednjih su se godina svojski potrudili ne bi li zaustavili taj negativni trend, te svoj kraj iz dugogdišnjeg mrtvila uveli u bolju buduanost.
O znaeenju žumberaekog kraja prenosimo uvodne rijeei uredništva: “Na tom malom prostoru Katolieka Crkva vea stoljeaima služi svom narodu u dva obreda. To je bogatstvo Crkve u Hrvata u crkvenom i nacionalnom životu. Svaki pametan eovjek zna to cijeniti i uvažavati. A nestankom života u Žumberku nestalo bi i Crkve na tom prostoru, što bi, htjeli mi to priznati ili ne, bilo osiromašenje u tom smislu”. Kako bi zainteresirana eitatelja što bolje upoznao s tim krajem, njegovim vrijednostima i teškoaama, što je i glavna zadaaa godišnjaka, “Krijes” donosi niz zanimljivih priloga o crkvenom i društvenom životu te prirodnim bogatstvima Žumberka. U dosadašnjim godišnjacima uredništvo je povijesno obradilo sve grkokatolieke žumberaeke župe, te jednu rimokatolieku. Ovaj broj objavljuje povijesni pregled župe Oštrc koja je Crkvi u Hrvata i Žumberku dala mnogo znamenitih ljudi, kao što su zagrebaeki biskupi Petar Domitrovia i Petar Petretia, svjetski filolog akademik dr. Petar Skok, grof Petar Jankovia, vitez Franjo Zoretia, a koji su predstavljeni posebnim prilozima. Povijesni pregled župe Oštrc donosi i priloge o župnoj crkvi Marije Magdalene na Oštrcu, kapeli Majke Božje od sedam žalosti na Kostanjevcu, kapeli Uznesenja Marijina u Sošicama, te župnom dvoru. “Duhovna zvanja iz župe Oštrc” naslov je priloga o jednom sveaeniku i osam easnih sestara koje je dala ta župa, a “vrijedno je i poticajno u povijesti ove župe zabilježiti ovog sveaenika i ove kaeri Božje, koji su se odrekli svijeta na jedan naein, da bi nakon temeljite duhovne priprave bili opet vraaeni u taj isti svijet da ga spašavaju svojim križem i svojom ljubavlju”. Stranice posveaene župi Oštrc završavaju prilozima iz sela i zaselaka te župe, te statistiekim podacima o stanovništvu župe.
Ove godine Ukrajinska Grkokatolieka Crkva i Rusinska Grkokatolieka Crkva slave poeetak svoje posebnosti unutar Katolieke Crkve, pa stoga dr. Zvonimir Kureeia u elanku “Velike obljetnice svetog sjedinjenja” eitateljima tumaei pojmove unije odnosno sjedinjenja i raskola, a zatim posebno obra?uje Brestlitovsku uniju u Ukrajini i Bjelorusiji 1995./96., Mareansku uniju u Hrvatskoj 1611. godine, Užgordsku uniju 1646. u Podkarpatju, Rumunjsku uniju 1698. godine, te ostale unije pravoslavnih istoenjaka s Rimom.
Iz niza zanimljivih priloga o prošlogodišnjim doga?anjima u Žumberku valjalo bi još istaai i elanak Maje Štambuk “Sociodemografske prilike u Žumberku”, zatim elanak ?uke Francuza “Žena u oeima svijeta i u oeima Isusa Krista”, te razgovor glavnog i odgovornog urednika “Krijesa” župnika Mile Vranešiaa sa zagrebaekim županom Stjepanom Vujaniaem.
“Sociodemografske prilike u Žumberku” znanstveni je elanak koji istieemo upravo zbog demografskih problema s kojima je taj kraj suoeen. Kratki pregled podataka po donedavnim žumberaekim opainama Sošicama i Krašiau koji donosi taj elanak pokazuju koliko je Žumberak oslabio, naroeito u pogledu kvantitete i kvalitete stanovništva. Odnosno, piše Maja Štambuk, “stanovništvo stari, pada natalitet, a raste mortalitet, poveaava se udio ženskog stanovništva, opada gospodarska aktivnost, smanjuju se poljoprivredne površine, opada broj stoke, proizvodi se sve više za potrebe domaainstava”, a “na društvenoj razini promjene su obieno drastiene, jer poskupljuju svi elementi društvenog standarda, pa se problemi rješavaju ‘racionalizacijom troškova'”. Iz takve sociodemografske situacije u kojoj se našao Žumberak moguae je izaai, smatra se u elanku, jedino izradom plana revitalizacije i razvitka iza kojeg ae financijski stajati država i županija.
?uka Francuz u elanku “Žena u oeima svijeta i u oeima Isusa Krista” obra?uje u posljednje vrijeme vrlo aktualnu temu o položaju žena u današnjoj civilizaciji, te istiee: “Novi zavjet je neusporedivo liberalniji prema ženama od bilo kojeg dokumenta onog vremena. Šteta što je sva tehnologija uglavnom djelo muškaraca! Jednog dana kad žene u potpunosti postanu od Crkve službeno ovlaštene svjedokinje Kristova evan?elja, promijenit ae se i preobraziti svijet. To sretno vrijeme je vea tu. Ovdje me?u nama. Muževi ljubite i slušajte svoje žene”!
Kako bi na neki naein zaokružio svu iznesenu problematiku Žumberka, “Krijes” na svojim posljednjim stranicama objavljuje razgovor glavnoga i odgovornog urednika Mile Vranešiaa sa zagrebaekim županom Stjepanom Vujaniaem koji o “Krijesu” kaže kao je on doga?aj koji dokazuje da ima još stvaralaekih, afirmativnih i inicijativnih ljudi koji pokušavaju oživjeti Žumberak. On je tako?er istaknuo kako je vidljivo da se županija trudi pomoai Žumberku, a sve ono što ona radi i što ae nastaviti raditi, a što je u razgovoru navedeno, “bit ae pretpostavka za novo i afirmativno razmišljanje za pravu Obnovu Žumberka”.
Da uistinu postoji opravdana nada da ae Žumberak uskoro izaai iz dugogodišnjeg mrtvila, pokazuje i omot “Žumberaekog krijesa” sa slikom amblema s. Makrine Smieiklas na kojemu je brdo s tri križa, a kraj brda razrušeni grad. Podno brda leži janje s pobjedniekom zastavom – simbolom uskrsnulog Spasitelja. Sve je to uokvireno motivima iz žumberaekog narodnog veza s molitvom: Bože blagoslovi rod i dom. Ta slika simbolizira skoro, o 700. obljetnici spomena imena Žumberak, uskrsnuae Žumberka iz dugogodišnjeg mrtvila. (MF)

NAJIZRAVNIJA KRITIKA SRPSTVA
Dobitnik prošlogodišnje zlatne palme u Cannesu film Underground Emira Kusturice neke posebne ovacije u poeetku nije doživio. Eak su o njegovu prosrbizumu polemizirali neki francuski intelektualci. Ovih se dana pojavio i u rimskim kinima. Sam naslov filma u prijevodu znaei podzemlje u kojem zapravo žive Srbi eiju povijest od prvogA svjetskog rata do 1992. godine film želi svojim jezikom doearati. Film je isprepleten i dokumentarnim materijalom. Zamislimo li se bolje nad onim kako su Srbi prikazani u podzemlju i njihovu bijegu od stvarnosti vlastitih poraza u mit o vlastitoj velieini, taj film doista nije nimalo prosrpski, nego možda dosad najteža i na umjetnieki zavidnoj razini najizravnija kritika Srba. (VH)