U uvodniku urednik Josip Vajdner piše o Uskrsu bez mise s narodom i prinudnoj kulturološkoj izvidnici u stanje otrgnuto od vjerske prakse i tradicije koja katoličkom puku može poslužiti kao smjerokaz što treba činiti, a što ne treba zanemariti.

Dr. fra Tomislav Pervan u rubrici Teološki pogled govori o naravi uskrsnuća o kojoj se i danas, kao i u svim stoljećima, vode prijepori među tumačima i „stručnjacima“, teolozima. U ustaljenoj rubrici U izlogu je izviješće o proslavi vazmenog trodnevlja i Uskrsa u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova. Dr. vlč. Dubravko Turalija u sklopu rubrike Tragom biblijskih tekstova pisao je o odlasku u beznađe i povratku u nadu, tumačeći Isusov susret s dvojicom učenika na putu u Emaus.

Brane Vrbić u Faktografiji piše o nasilju i strahu, dva ključna elementa kojim su totalitarni režimi ili skupine uspostavljale vlast nad državama i narodom. Usto postavlja pitanje o kojem razmišljaju i mnogi ljudi danas, a to je ima li elemenata toga i u krizi izazvanoj proglašenjem pandemije koronavirusa.

Zov misija čine In memoriam o misionaru koji je djelovao u Kongu – fra Anti Kutleši i prilog o stanju u Boliviji u kojoj je misionar fra Ivica Vrbić. Razmišljanje za ovaj broj Katoličkog tjednika napisao je i dr. vlč. Hrvoje Kalem i to kao svjedočanstvo o kućnoj Crkvi koja je danas na poseban način aktualna.

Ovotjedna reportaža koju je napisala Josipa Prskalo govari o policijskim službenicima, zdravstvenim djelatnicima i prosvjetnim radnicima koji zbog pandemije koronavirusa rade u sasvim drukčijim okolnostima nego što su radili ranije. U Razmišljanju Josip Vričko piše o koronavirusu i njegovu tretiranju u državama s različitim tipovima režima.

U rubrici Odjeci prošlosti mons. Ivo Tomašević piše o izvješću o proslavi Božića u opsjednutom Sarajevu ratne 1993. koje je Glasu Koncila poslao tajnik nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, a objavljeno je pod naslovom Suze kardinala Lustigera.