NOVI FINANCIJSKOM SUSTAV U HRVATSKOJ
Zagreb
U Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj od 1. siječnja uvodi se novi financijski sustav. Tim povodom katolički tjednik “Glas Koncila” objavio je u broju od 24. prosinca razgovor sa đakovačkim i srijemskim biskupom dr. Marinom Srakićem. On je, između ostaloga, rekao da će jedinstvene župne blagajne voditi sve primitke i izdatke, a posebnu ulogu u novome financijskom sustavu imat će župna ekonomska vijeća. Time se želi zamijeniti zastarjeli nadarbinski (beneficijski) sustav načelom solidarnosti.
Zagreb, 20. 12. 2000. (IKA) – U Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj od 1. siječnja uvodi se novi financijski sustav. Tim povodom katolički tjednik “Glas Koncila” objavio je u broju od 24. prosinca razgovor sa đakovačkim i srijemskim biskupom dr. Marinom Srakićem, jednim od biskupa koji je zauzeto sudjelovao u pripremi potrebnih dokumenata. Na početku razgovora on je istaknuo da će jedinstvene župne blagajne voditi sve primitke i izdatke. “Iz te blagajne podmiruju se izdaci za potrebe bogoslužja i pastorala, uzdržavanje crkvenih zgrada, dodjeljuje se mjesečna nagrada za svećenike i ostale crkvene službenike, podmiruju se troškovi domaćinstva i režijski troškovi”, pojasnio je biskup Srakić, dodavši kako se tim novim financijskim sustavom, u skladu sa smjernicama II. vatikanskog koncila, želi zamijeniti zastarjeli nadarbinski (beneficijatski) sustav “načelom solidarnosti po kojem svi u Crkvi doprinose za njezine različite potrebe te se iz jedinstvenog fonda svakom crkvenom službeniku omogućuje pravedna nagrada i tako uspostavlja socijalna jednakost”.
Posebnu ulogu u novome financijskom sustavu imat će župna ekonomska vijeća koja su pozvana pomagati župniku u upravljanju crkvenim dobrima.
“Vjernici koji daju svoje priloge imaju pravo znati u što se oni troše”, rekao je biskup Srakić dodavši kako je “transparentnost primitaka i izdataka najveće povjerenje koje mogu uspostaviti župnik i njegova župa”.
Govoreći o obvezama župe biskup Srakić ističe da će vjernici preko te temeljne crkvene ustanove voditi brigu o središnjim biskupijskim ustanovama kao što su sjemeništa, biskupski ordinarijat, odnosno kurija, neki biskupijski projekti i programi biskupijskog značenja. Ne smije se pri tome izgubiti iz vida da su znatna materijalna sredstva potrebna i za nove mogućnosti pastorala u našem društvu poput škola, susreta i tečajeva, kulturnih manifestacija i sve većih karitativnih potreba, kao ni na pomoć u izgradnji velikoga broja srušenih ili oštećenih crkava, samostana, župnih domova i ostalih crkvenih zdanja. Osim toga treba računati s novim pastoralnim središtima, a mora se voditi briga i o uzdržavanju svećenika i ostalih crkvenih službenika te pripravi budućih svećenika i redovnika. Veći građevinski zahvati će se financirati, kao i do sada, iz redovitih priloga vjernika te uz pomoć posebne akcije prikupljanja, a ako bude nedostajalo sredstava priskočit će u pomoć Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera.
Sustav uvodi i kriterije po kojima će se nagrađivati svećenici. “Svećenici će biti zdravstveno osigurani sukladno sa zakonskim normama, a doprinos za to osiguranje plaćat će Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Mirovinsko osiguranje podmirivat će se iz župne blagajne po propisima spomenute ustanove. Umirovljeni svećenici imaju pravo na smještaj u svećeničkom domu ili drugoj prikladnoj ustanovi te imaju pravo na njegu i liječenje i mjesečnu mirovinu u skladu s propisima Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika”, rekao je biskup Srakić.