Zagreb, (IKA) – Kako se suočiti sa strahovima od bolesti i smrti? Može li se i kako taj strah pobijediti? – u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 27. veljače) u sklopu novopokrenutog serijala o čovjekovu odnosu prema suvremenim strahovima, odgovor je ponudio teolog i psiholog dr. o. Šimun Šito Ćorić. Govoreći konkretno o načinima prevladavanja straha, Ćorić je posebno istaknuo i obrazložio utjecaj i učinke religioznosti u medicinskom liječenju. O smislu patnje i bolesti u svjetlu vjere govorilo se i na proslavi Dana bolesnika i zdravstvenog osoblja diljem Hrvatske, o čemu su, u sklopu pregleda najaktualnijih crkvenih događaja, izvijestili brojni dopisnici. Čitateljima se prenosi i atmosfera s (nad)biskupijskih natjecanja Vjeronaučne olimpijade u kojoj je sudjelovalo više od tri tisuće učenika, predstavlja u Splitu održan “Tjedan braka” kao uspješan način priprave hrvatskih obitelji za susret s papom Benediktom XVI., u prilogu “Na udaru komunista” podsjeća se na odlučno odbacivanje težnji komunističkih vlasti za odcjepljenjem Crkve u Hrvatskoj od Pape i Svete Stolice šibenskog biskupa Ćirila Banića, u prigodi spomena 50. obljetnice njegova preminuća, dok se iz pregleda događaja svjetske Crkve izdvaja naslovni prilog lista o tijeku i sadržaju susreta predsjednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva s papom Benediktom XVI., prvome od uspostave punih diplomatskih odnosa Svete Stolice s Ruskom Federacijom, vijest o porastu broja katolika u svijetu te potresna priča o djetetu-vojniku iz Ugande koji je nakon strašna iskustva otmice od strane ugandske pobunjeničke organizacije LRA i prisiljavanja da postane vojnik odlučio krenuti putem svećeništva.
Među redovitim rubrikama lista od kojih se u “(Pri)govoru znanosti” upozorava na odluke iz programa za registraciju, evaluaciju i autorizaciju kemikalija u okviru Europske Unije (REACH) koje se kemikalije moraju izbaciti iz upotrebe; “Osvrtima” s pismima čitatelja o sprečavanju nekorištenja hrvatskih potencijala i o potrebi isticanja hrvatske zahvalnosti za ulogu i učinkovitost diplomacije Svete Stolice u borbi Hrvatske za samostalnost; “Zapažanjima” kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb o “nezaboravnome skrbniku dubrovačkoga gradskog sata”, gosparu Tonćiju Krasovcu; kratkoj priči “Majčin zavjet sv. Antunu Padovanskom” autorice Kornelije Minichreiter; reportaži Ines Grbić o aktivnom životu vjernika zadarske župe sv. Josipa u sjevernome dijelu Zadra, na Plovaniji ili rubrike “Mladi mladima” o kulturi kako ju vide mladi vjernici, osobito je, u ovim “uzburkanim i zamućenim” danima u kojima je voda dotekla u središte zanimanja hrvatske javnosti, zanimljiv “Susret” sa scenaristom dokumentarnog filma o vodi Davorom Šišmanovićem.
“Tko vlada Hrvatskom?” pitanje je komentatora Ivana Miklenića na koje traži odgovor analizirajući tri aktualne pojave na našoj društveno-političkoj sceni: odluke Vlade o povlačenju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama iz saborske procedure, istoga onoga prijedloga, koji je Vlada, navodi komentator, krajem prošle godine slala u saborsku proceduru, zahtijevajući hitni postupak; sastanka predsjednice Vlade s predstavnicima 7 vodećih banaka u Hrvatskoj i podatka o novome, drastičnom porastu nezaposlenih.
“Kada je 3. siječnja 2000. godine došla na vlast SDP-ova koalicija, ona je već 14. travnja 2000. godine donijela Deklaraciju o suradnji s Haškim sudom u kojoj, bez presedana u zakonodavnoj ovlasti unutar Hrvatske, u točki 3. zauzima stajalište po kojem se potpuno isključuje mjerodavnost hrvatskoga pravosuđa za počinjene zločine”. … “Suprotno zaključcima Ustavnog suda RH, predstavnici hrvatskih vlasti održavaju sastanak s engleskom obavještajnom službom, i to na vlastiti zahtjev, o temi: traganje za optuženikom Međunarodnoga kaznenog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, hrvatskim generalom gospodinom Antom Gotovinom. Odmah nakon toga dolazi do izmijenjene optužnice kojom su, prema formi engleskog prava, optuženi svi u hrvatskom vojnom i političkom vodstvu za zajednički zločinački pothvat kojemu je cilj bio istjerivanje Srba iz Hrvatske, a ne oslobođenje hrvatskoga teritorija okupiranog od srpskog agresora. Komentar je, mislim, suvišan i taj je sastanak u negativnom smislu prijeloman kada je riječ o Domovinskome ratu. Sve ovo što se danas događa braniteljima i nekadašnjim državnim dužnosnicima ima korijene u tom događaju” – dio je objavljenog razgovora o djelovanju Međunarodnoga suda kao i očekivanjima ishoda presude “hrvatskoj šestorki” iz BiH i trojici hrvatskih generala, s bivšim predsjednikom Vrhovnoga suda i bivšim sucem Ustavnoga suda, Milanom Vukovićem, pokretačem i organizatorom niza znanstvenih skupova o temi: “Haaški sud – ‘Zajednički zločinački pothvat’ što je to?”.