„Izdvojena mišljenja četvero sudaca Ustavnoga suda koji se ne slažu s odbacivanjem prijedloga o pokretanju postupka ocjene ustavnosti odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske da bez obzira na veličinu crkve na misnim slavljima i drugim obredima može sudjelovati najviše 25 osoba postala su svojevrsni ‘vodič’ za važnost slobode savjesti i vjere u doba pandemije koronavirusa.“ Tim riječima, popraćen naslovnom fotografijom koja prikazuje misno slavlje s nekolicinom vjernika u velikoj crkvi, započinje jedna od naslovnih najava novoga broja Glasa Koncila, 12. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 21. ožujka. Tekst na 5. stranici zasniva se na izdvojenim mišljenjima spomenutih sudaca.

Rješenju Ustavnoga suda vraća se u redovitome komentaru i urednik Glasa Koncila Branimira Stanića, koji se međutim usredotočuje na peto izdvojeno mišljenje koje je iznio predsjednik Ustavnoga suda. Osim što potpuno podržava rješenje, on ga je i ojačao iznijevši u jednome dijelu izdvojenoga mišljenja „Osvrt na doprinos Katoličke Crkve i vjernika suzbijanju zarazne bolesti Covid 19“. Stanić pokazuje da je predsjednik Ustavnoga suda tako citirao crkvene poglavare, među ostalim i papu Franju i kardinala Bozanića, da se čini kao da je Crkva sama sebi donijela diskriminirajuću restrikciju. Stoga naslov komentara glasi: „Začuđujuće mišljenje“.

Među izvještajima iz života Crkve u Hrvatskoj posebno se ističe predstavljanje zbornika „Odgovorni prema našem vremenu“ koje je održano na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u nazočnosti izraelskog veleposlanika Ilana Mora i apostolskog nuncija nadbiskupa Giorgija Lingue. Riječ je o radovima s konferencije koja je, u povodu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael, održana 2019. godine. „Knjiga kao znak povezanosti i zajedništva dvaju naroda i vjera“, znakoviti je naslov izvještaja u Glasu Koncila.

Kad je riječ o Crkvi u svijetu, novi broj donosi prikaz odgovora, odlučnoga ‘ne’, Kongregacije za nauk vjere na dvojbu ima li Crkva vlast blagoslivljati veze osoba istoga spola.

A da katolici, kao uostalom i svi drugi nemuslimani, u Saudijskoj Arabiji žive bez ikakvih vjerskih prava – ali ipak žive – može se doznati u prilogu o toj zemlji u kojoj se nalaze najsvetija mjesta islama.

Njemački teolog, teoretičar umjetne inteligencije i savjetnik Njemačke biskupske konferencije Alexander Filipović gost je redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila. Jedan od vodećih stručnjaka koji multidisciplinarno istražuju izazove suvremenoga doba osvrće se, među ostalim, na procjenu stručnjaka da „vjerojatno ne znamo u kojim će zanimanjima raditi 75 posto djece koja danas idu u školu“. Kako onda odgajati i obrazovati? Filipovićev odgovor glasi: „Moramo pronaći sredinu. Stoga ne bih danas slabio opće predmete, nego ih jačao, dakle šport, glazbu, književnost, komunikaciju, etiku, vjeronauk. Istodobno moramo gledati da ljudi dobiju uvid, primjerice, u to kako se programira. Kako se prave roboti. Kako funkcionira umjetna inteligencija. Ne trebaju već sada programirati umjetnu inteligenciju, ali trebaju dobiti prostor za odlučivanje i razumijevanje.“

„Ulaze kao ‘Robićevi štovatelji’, a izlaze kao Isusovi učenici“, naslov je redovite reportaže iz župe sv. Josipa u Ićićima, koja je prepoznatljiva i po tome što je jedini sakralni objekt koji posjeduje kapela sv. Ivana od Boga. Kapela se nalazi u obiteljskoj vili koju je glasoviti pjevač Ivo Robić neposredno prije smrti oporučno ostavio Riječkoj nadbiskupiji.
Stranica na kojoj progovaraju „mladi mladima“ posvećena je inkluziji i integraciji u društvo osoba s invaliditetom.
Posebni obol korizmenome vremenu dao je poznati svećenik, redovnik isusovac i psiholog dr. Mijo Nikić, napisavši prilog pod naslovom „Milostinja pokriva mnoštvo grijeha“.

U nekoliko izvještaja u novome broju Glasa Koncila spominje se Godina obitelji „Amoris Laetitia“ koja, po želji pape Franje, započinje na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka, o petoj obljetnici objavljivanja spomenute apostolske pobudnice. O takozvanim i navodno spornim dijelovima pobudnice progovara u teološkom prilogu mr. Hrvoje Vargić, autor knjige „Amoris laetitia: vjernost ili lom“. Temeljna je sugovornikova teza da je nauk pape Franje, uključujući i glasovite retke te „fusnotu“ o eventualnoj mogućnosti pripuštanja pričesti rastavljenih i ponovno vjenčanih katolika, u kontinuitetu s filozofijom i naukom pape sv. Ivana Pavla II.

Novi broj Glasa Koncila donosi i svoj mjesečni magazin „Priliku“, čija je naslovna tema štovanje sv. Josipa. Autor priloga je dr. Josip Beljan.