Zagreb, (IKA) – „Dodijeljen je prvi doktorat honoris causa HKS-a kardinalu Mülleru za ‘iznimne doprinose teološkoj znanosti, osobito dogmatskoj teologiji, za neumoran i osobito plodonosan rad na pastoralnom polju, za predan rad na najvišim dužnostima Svete Stolice u pontifikatima Benedikta XVI. i pape Franje te za nadahnjujuće zalaganje za pravedniji svijet ispunjen nadom’„ – popratni je tekst na naslovnici novoga broja Glasa Koncila od 13. studenoga tekuće godine o svečanoj dodjeli počasnog doktorata Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta kardinalu Gerhardu Ludwigu Mülleru, pročelniku Kongregacije za nauk vjere.
Slijedi komentar glavnoga urednika Ivana Miklenića „Uhićenja u Orašju teško uznemiruju”, koji je, što je očito već iz njegova naslova, posvećen „spektakularnom uhićenju desetorice Hrvata, pripadnika HVO-a, u Orašju u dijelu Bosne i Hercegovine koji se uspio obraniti od velikosrpske agresije”. Ona zabrinjavaju, ističe Miklenić, „većinu sve manjega broja Hrvata u BiH i sve hrvatske domoljube u Hrvatskoj i po svijetu” jer su „potvrda nespremnosti za istinu i pravdu glede ratnih događanja u Bosni i Hercegovini” i jer potvrđuju „da hrvatske vlasti zapravo ne štite legalne i legitimne hrvatske interese ni hrvatske građane”.
U središnjem intervjuu povjesničar dr. Mario Kevo iznosi povijesne činjenice o Dječjem domu u Jastrebarskom u NDH-u, koji je prvotno i isključivo osnovan radi spašavanja i zbrinjavanja kozaračke djece.
Kada je riječ o povijesnim temama, urednik Miklenić je također objavio tekst „SPC falsificira riječi nadbiskupa Stepinca” u povodu nedavnog priopćenja Arhijerejskoga sinoda Srpske pravoslavne Crkve, u kojemu argumentirano ukazuje na krivotvorine koje se podmeću zagrebačkome nadbiskupu. „Za vladiku Nikolaja Hitler je čovjek koji je ‘poduzeo u svome narodu onaj najvažniji posao koji priliči jedino svetitelju, geniju i heroju’, a za kardinala Stepinca Hitler je osoba od koje se Hrvati ‘nemaju dobru nadati’, kako je sam zapisao u svoj dnevnik 27. ožujka 1941.”, spominje pored ostalog Miklenić.
Glas Koncila u ovome broju donosi i opširno izvješće o proglašenju blaženima 38 mučenika komunističkoga režima u albanskome Skadru, među kojima su i dvojica Hrvata fra Serafin Glasnović Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola.
„Vjera i znanost – jednak izazov” naslov je iznimno zanimljivog promišljanja dr. fra Luke Markovića o znanosti koja ne može potisnuti čovjekovu potrebu za onim što transcendira fizičko, a kako nadići izazove kad se jednoroditeljska obitelj nađe u „otežanim okolnostima” pokušava sa sugovornicima odgovoriti novinar Ivan Tašev.
Đurđica Lieb u „Zapažanjima” problematizira neizbježno suočavanje s prošlošću u povodu dokumentarnog filma o jasenovačkom logoru, kojega priprema slovenski povjesničar Roman Leljak, koji govori i o „partizanskom logoru”, koji je po njegovim riječima zatvoren tek 1948. godine na osnovi zapovijedi Josipa Broza Tita.
Tanja Baran u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja Zdravku Barišić, župnu pastoralnu vijećnicu i župnu suradnicu u župi sv. Stjepana u zagrebačkom Botincu, a povijesni feljton donosi govor zagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca o pravima nacionalnih manjina.
Pozornost čitatelja svakako će privući i osvrt Stručnog tima udruge Glas roditelja za djecu – GROZD na zamke koje kriju međupredmetne teme zdravlje i građanski odgoj.
Reportaža Vlade Čuture je o istarskim župama Sveta Nedelja, Sveti Martin i Šumber, koje zajedno imaju oko 3000 katolika.
„Kako je prošao križ na sudu”, noseći je naslov „Prilike”, mjesečnog priloga Glasa Koncila, koji će zbog političko-ideološke aktualnosti u Europi također privući pozornost čitatelja.