Istina je prava novost.

NOVI GODIŠNJAK POLJIČKOG DEKANATA

Poljica, 21. 2. 1997. (IKA) - "Poljica" - godišnjak poljičkog dekanata, dvadeset i prvi po redu, pojavio se u javnosti, a posvećen je nastojanjima za obnavljanje stare poljičke općine, koja je osnovana g. 1911. Središnji je članak "Otvorene poljičke ran

Poljica, 21. 2. 1997. (IKA) – “Poljica” – godišnjak poljičkog dekanata, dvadeset i prvi po redu, pojavio se u javnosti, a posvećen je nastojanjima za obnavljanje stare poljičke općine, koja je osnovana g. 1911. Središnji je članak “Otvorene poljičke rane” don Frane Mihanovića. Objavljene su i peticije zagrebačkih i čikaških Poljičana koji se zalažu za zasebnu poljičku općinu. Izražena je nada da će njihove molbe biti uslišane “to više, kad su danas zahtjevi Poljičana za vlastitom općinom utemeljeni na zakonu i opravdana sa svih mogućih gledišta i k tomu upućeni ne u Beč, nego majci Domovini. I nije moguće, da će im ona, svetopisamski rečeno, umjesto ribe dati zmiju”. Ističe se, nadalje, da su Poljice veliko hrvatsko povijesno blago, koje bi valjalo sačuvati kao jedinstvenu cjelinu i proglasiti zaštićenim nacionalnim povijesnim područjem. Tragom prošlosti pošao je Danko Vlašić opisujući vizitacije splitskih nadbiskupa župi Gata u 18. stoljeću, te pišući o glagoljašu iz Podstrane don Mati Luketi. Godišnjak donosi, među ostalim, napis u povodu stote obljetnice smrti Ante Starčevića i o kiparskom djelu Mate Tijardovića, te zapis svih važnijih događanja u svim poljičkim župama. U najvažnije svoje uspjehe godišnjak ubraja zasebno izdanje “Poljičkog statuta” i “Zemljovida Poljica” koji je napravljen po svim pravilima kartografije. Područje je dobilo ime od riječi polje, odnosno umanjenice te riječi, poljce, malo polje. Prvi put se stanovnik tog mjesta, Poljčanin, spominje g. 1080. u Supetarskom kartularu. Poljica su smještena između Splita, Omiša i Trilja oko planine Mosora, u splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Površina im je 250 četvornih metara. Mještani su hrvatski katolici glagoljaške baštine. Od 9. do 20. stoljeća sagrađeno je 106 crkava i kapelica, koje i danas postoje. Poljičani su imali i svoje glagoljaško sjemenište u Priku, koje je po drugi put otvoreno g. 1750. Poljica je republikom nazvao talijanski putopisac Alberto Fortis g. 1774. Uz europske gradske kneževine, Poljička kneževina jedinstveni je primjer seljačke, brdske kneževine. Godišnjak ima 284 stranice, cijena je 70 kuna, a može se naručiti kod prof. Ivana Banića, Zrinsko-frankopanska 19, 21000 Split.