Zagreb, (IKA) – U uvodniku novoga, trećeg ovogodišnjeg broja Hrvatske književne revije “Marulić” u izdanju Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima, glavni urednik Đuro Vidmarović podsjeća na pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Papin govor u Hrvatskom narodnom kazalištu. Ne zaboravimo da je pozivanje na savjest jedno od središnjih mjesta u životu našega velikog blaženika Alojzija Stepinca, ističe Vidmarović. U tom duhu “Marulić” donosi tekst Papina govora, kao i izvatke iz razgovora zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića za Hrvatski radio uoči Papina pohoda.
U rubrici poezija, “Marulić” donosi pjesme Ivana Goluba nastale od 1951. do 1971. godine, koje je sam autor nazvao “Prvine”. Najveći dio tih pjesama do sada nije bio poznat široj javnosti, te uredništvo izražava radost, jer se time baca novo svjetlo na Golubov književni opus.
Rubrika “proza” donosi radove Mladena Jurčića “Svi bezimeni” i Spomenke Podboj “Kako sam kupovala svilu” (ulomak iz neobjavljene knjige putopisa). Prilog iz povijesti hrvatske književnosti posvećen je studiji o književnici Mare Švel Gamiršek i romanu “Hrast” koju potpisuje Katica Čorkalo Jemrić. Uz povijest glazbenog stvaralaštva Stanko Rozgaj razmišlja o Vatroslavu Lisinskom.
Josip Kolarić u rubrici “povijest” piše o “Doprinosu skupine iz Stošinaca na Plešivici stvaranju hrvatske demokracije”. U rubrici “svjedoci vremena” o ekumenskom doprinosu teologa Franje Ksavera Pejačevića (1707. – 1781.) piše Dejan Turza, o zadarskom nadbiskupu Mati Garkoviću (1882. – 1968.) piše Mario Soljanić, a o fr. Frani Baldiću, OP (1830. – 1900.) Ivan Armanda.
“Marulić” donosi i ulomke diplomatskih sjećanja veleposlanice Nede Šarić-Rosandić uz vrijeme koje je provela na dužnosti u Argentini. O židovskom identitetu u modernoj umjetnosti može se pročitati u tekstu Marca Chagalla “Da nisam Židov bio bih sasvim drukčiji umjetnik”. Đuro Vidmarović predstavlja albanskog pjesnika Visara Zhitija, a u rubrici posvećenoj književnim prikazima, osvrtima i prosudbama svoje priloge dalo je desetak autora. Tu su crtice iz arheoloških zanimljivosti Svete zemlje, Egipta, te o otkrivenom križu iz VI. stoljeća kod crkve u Lepetanima pokraj Tivta, kao i o otkrivenom sarkofagu iz IX: stoljeća u Zadru.