Zagreb, (IKA) – Susret vjeroučiteljica i vjeroučitelja Zagrebačke nadbiskupije održan je 2. rujna na Šalati u Zagrebu pred skori početak nove školske godine. Brojne sudionike pozdravio je pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, predstavivši potom novoosnovani Ured Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi i njegovo vodstvo. Naime, kardinal Josip Bozanić nedavno je podijelio Katehetski ured Zagrebačke nadbiskupije na dva ureda: na spomenuti Ured za vjeronauk u školi i na Ured za župnu katehezu Zagrebačke nadbiskupije, na čijem je čelu vlč. Josip Jakšić. Predstojnica Ureda za vjeronauk u školi s. Valentina Mandarić i njen zamjenik vlč. Ivan Zlodi, svojim radom, zajedno sa suradnicima u Uredu, kao tim trebaju nastaviti otvorenu suradnju s vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima, uvijek imajući pred sobom dobrobit djece kojoj pomažu u rastu i u sve boljem uključivanju u Crkvu i u društvo. Svatko od nas, kao sastavni dio jedne velike Božje obitelji, ima svoju zadaću i poslanje koje treba vjerno i savjesno izvršiti, upozorio je biskup Košić.

S. Valentina istaknula je nekoliko smjerova djelovanja Ureda i njegova vodstva. Naglasila je da će najprije nastojati utvrditi stanje vjeronauka u školi i vjeroučitelja, a zatim slijedi praćenje i vrednovanje rada kako bi se dobila što jasnija slika o tome što je nužno mijenjati i kako stalno poboljšavati kvalitetu vjeronaučne nastave, osobito u osnovnim školama. Pozvala je vjeroučitelje na povjerenje i na otvorenost prema Uredu te na redovito kontaktiranje s njegovim vodstvom, bilo da se radi o stručnoj pomoći, bilo kada je nužno rješavanje nekih hitnih pitanja. U svemu tome vjeroučiteljima svakako može pomoći i novi časopis “Lađa”. O njegovoj ulozi i o sadržaju govorila je dr. Ružica Razum, glavna urednica časopisa. Cilj “Lađe” trajno je usavršavanje vjeroučitelja, pomoć i potpora u njihovu odgovornom radu. Časopis je tematski raznolik i posebno vodi brigu o tome da bude praktična pomoć onima koji su njegovi prvi korisnici – odgojiteljima u vjeri. Direktor Glasa Koncila vlč. Nedjeljko Pintarić, uime nakladnika novoga časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrednota kršćanske kulture, potaknuo je vjeroučitelje da postanu njegovi redoviti čitatelji i korisnici.

U nastavku susreta dr. Razum govorila je o Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS) i o njegovoj primjeni kada je u pitanju školski vjeronauk. Dosadašnji školski program, a djelomično i vjeronaučni, pretežak je i gotovo u cijelosti usmjeren na učitelja, što svakako ne pogoduje odgoju i izobrazbi mladih. Cilj školskih programa u skladu s HNOS-om stjecanje je znanja i jačanje odgojne uloge škole – što je izazov i za vjeronauk. Glavne promjene na kojima u svim školskim predmetima inzistira novi nacionalni standard jest međusobna korelacija različitih predmeta. To konkretno znači omogućavanje učenicima da na što lakši način međusobno u cjelinu povežu stečena znanja iz različitih predmeta koji o istoj temi govore s različitih stajališta. Novost su i zajednički blok-sati dvaju učitelja, te integrirani dan nastave više učitelja zajedno. Novi školski Plan i program predviđaju i rad u skupinama, praktično učenje i povezivanje stečenih znanja s novima. Od vjeronauka se puno u tom pogledu očekuje i na odgojnoj razini, a ne samo na polju znanja. Ispravno je uvijek preispitivati ciljeve, metode i oblike rada, što napose vrijedi za odgoj i izobrazbu. Novim standardom vjeronaučna nastava neznatno je rasterećena, ali je i obogaćena novim načinima pristupa učenicima, u skladu s HNOS-om, rekla je dr. Razum.

U stanci i u završnoj raspravi čulo se i nekoliko primjedbi na račun novoga obrazovnog standarda koji previše prostora posvećuje programiranju, a zatim taj program treba prilagođavati potrebama učenika, pa ga vremenski i tematski usklađivati s drugim učiteljima, što na kraju ne donosi željene rezultate. Problem rasterećivanja nastave stvorio je dosta zbrke, jer neki programski sadržaji su prebačeni u više, a drugi u niže razrede pa će se dogoditi da će određeno gradivo pojedini učenici ponavljati u višem razredu, dok će drugima nedostajati preskočeni temelji za stjecanje nadogradnje u znanju. Jedan od problema je i taj što se novi program već mora provoditi, a novih udžbenika još nema. Izrečen je i prigovor što sadržaji koji se objavljuju u “Lađi” nisu dostupni i na Internetu, jer to je ipak daleko brži medij od časopisa koji će izlaziti četiri puta godišnje, a k tome svaki broj stoji 40 kn.

Susret je završio zajedničkim misnim slavljem, koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U propovijedi je kardinal Bozanić istaknuo da su vjeroučiteljice i vjeroučitelji u školama i predškolskim ustanovama na osobit način povezani sa svojom biskupijskom Crkvom, sa Zagrebačkom nadbiskupijom, jer imaju crkveni, biskupski mandat za poučavanje vjeronauka u školama i predškolskim ustanovama. “Vjeronauk u školama nije samo informacija o kršćanstvu. Kao školski predmet on ima posebnu vezu s kršćanskim vjerskim naukom i Katoličkom crkvom. Zbog toga je za poučavanje katoličkog vjeronauka u školama potreban biskupski mandat. Mandat izražava eklezijalnost vjeronaučne službe koja se vrši u ime Crkve”, rekao je kardinal.

Govoreći o vjeronauku u školi kao predmetu koji se bira, kardinal je kazao da u tom izboru, koristeći pravo i slobodu da izaberu odgoj i obrazovanje za svoju djecu, roditelji i mladi slobodno izabiru vjeronauk kao školski predmet. Država i škola to temeljno pravo trebaju omogućiti svojim građanima. Stoga vjeronauk u školi nije ni privilegij, niti dar, nego pravo roditelja, djece i mladih, dok je slobodno i demokratsko društvo dužno u smislu zakona omogućiti ostvarivanje toga prava, poručio je. Kardinal je također kazao kako je vjeronauk u školi školski predmet koji se treba potpuno uklopiti u sustav škole, poštujući propise obrazovnog standarda te je izrazio radost što je HNOS-u dobrim djelom posvećen prvi broj “Lađe”, časopisa za promicanje religioznog odgoja i kršćanske kulture. Taj časopis, što ga objavljuje Ured Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, preporučio je svim vjeroučiteljima u školama, katehetama u župnim zajednicama te odgojiteljima u predškolskim ustanovama. Želim da vi, vjeroučitelji, svojom stručnom spremnošću i zalaganjem dadete valjan doprinos odgoju i obrazovanju u našim školama na svim razinama. U tom vidu permanentno obrazovanje vjeroučitelja je ne samo obveza, nego i potreba, poručio je kardinal okupljenim vjeroučiteljima.

Spomenuo je da od ove školske i pastoralne godine u Nadbiskupskom duhovnom stolu mjesne Crkve djeluju dva ureda; jedan za vjeronauk u školi, a drugi za župnu katehezu. To je učinjeno, pojasnio je, zbog širokog područja rada koji je u njihovoj nadležnosti, ali i zbog bolje diferencijacije naravi različitih programa i zadataka, koji se u poštivanju specifičnosti pojedinih područja trebaju međusobno usklađivati, nadopunjavati i pomagati, jer jednome je i drugome na kraju zajednički cilj: pomoći mladom čovjeku u njegovu rastu pred Bogom i ljudima.

“Dragi vjeroučitelji i vjeroučiteljice, vi ste pozvani naviještati vjeru u Crkvi i u ime Crkve. Pozvani ste tu vjeru predavati i tumačiti katehetskom poukom, ali i svjedočanstvom kršćanskoga života. Vi ste svjedoci vjere i predstavnici Crkve u našim školama. Živite to kršćansko zvanje odgovorno i časno”, poručio je kardinal vjeroučiteljima.

Spominjući kako mnogi od okupljenih vjeroučiteljica i vjeroučitelja već duže vremena obnašaju vjeroučiteljsku službu, kardinal se osvrnuo na brojne i nezanemarive teškoće koje njihovo služenje može učiniti napornim i stresnim. Općenito govoreći, kazao je, vjersko ozračje i praksa kršćanskoga života u našim sredinama ugroženi su i narušeni poznatim pojavama koje su duboko obilježile suvremenu kulturu: sekularizacija, ravnodušnost i novi oblici poganstva.

“Međutim, potrebno je točno odrediti koje to pojave utječu na vjeru i na vjeronauk: kriza u procesima komunici ranja, gubitak osjećaja za povijest, pogled na život kao stvarnost ograničenu isključivo na zemaljsko… Na području odgoja u obitelji danas možemo zapaziti veliki raskorak između evanđelja i kulture. Nije teško zamisliti kakve zahtjeve to postavlja za vjeronauk i katehezu svih uzrasta, osobito za katehezu razvojne dobi. Takve povijesno-društveno-kulturne prilike ne smiju nas prestrašiti i blokirati, ne smijemo podleći napasti da ostavimo sve. Naprotiv, sve to mora postati, snažnim providonosnim izazovom za našu vjeronaučnu odgovornost. Ona mora postati zrelijom, sigurnijom i odlučnijom”, poručio je kardinal Bozanić. Okupljene vjeroučitelje potaknuo je da se ne boje teškoća, napora, razočaranja, ravnodušnosti, nerazumijevanja i odbacivanja koji mogu pratiti njihovu vjeronaučnu i katehetsku službu. Našoj su Crkvi, našem hrvatskom društvu i našim školama potrebni muškarci i žene koji će spremno, jasno i izravno, na određeni način trajno i javno, služiti čovjeku promičući vrjednote Radosne vijesti, kazao je kardinal vjeroučiteljima te im je u ime Crkve odao priznanje za njihovu službu.