Madrid, 19. 6. 1996. (APF/IKA) – Namjera nove španjolske konzervativne vlade da vjeronauk učini obveznim predmetom, izazvala je bijes na ljevici i mogla bi izbiti u novi “vjerski rat” u školama. Socijalistička opozicija optužuje vladu da bi to značilo poći trideset godina unazad glede tolerancije. Španjolska konfederacija udruga učeničkih roditelja (CEAPA laicistieka), navijestila je da će sudskim putem tražiti zabranu provođenja te vladine namjere. Nasuprot tome, namjeru podupiru Katolička udruga učeničkih roditelja (CONCAPA) i Španjolska biskupska konferencija.
Ministarstvo za obrazovanje i kulturu priprema odredbu kojom bi vjeronauk ponovno postao redoviti školski predmet. Ipak je za učenike koji ne žele vjersku pouku predviđen predmet etika.
Donedavna socijalistička vlada je godine 1994. ukinula vjeronauk kao redoviti predmet i odredila da ocjene iz vjeronauka ne ulaze u svjedodžbe i diplome. Sad ti isti socijalisti iz oporbe proglašuju da bi namjeravana odluka Ministarstva obrazovanja mogla biti protivna Ustavu te da je to dokaz kako vlada pučke stranke (PP) podliježe pritiscima Katoličke Crkve.
Vlada pak odbacuje te zamjerke. Njezini predstavnici ističu da će ta promjena predstavljati napredak i biti više u skladu s Ustavom koji u članku 27. kaže da “političke vlasti roditeljima jamče pravo da njihova djeca primaju vjersko i ćudoredno obrazovanje u skladu s njihovim uvjerenjem”. Biskupska, pak, konferencija sa svoje strane ocjenjuje da najavljena promjena odgovara “sadržaju međunarodnih ugovora koji su potpisani između Svete Stolice i španjolske države”, prema kojima vjerska pouka mora biti stavljena na istu razinu s ostalim školskim predmetima.
Vjerska pouka u školama bila je obvezatni predmet za cijelo doba frankističke diktature (1939-1975). Povratak demokraciji omogućio je da vjeronauk postane izborni predmet, ali je prijašnje stanje ipak potrajalo do 1994.
Prema podacima s kojima raspolaže biskupska konferencija 90% Španjolaca smatraju se katolicima, ali samo svaki četvrti od njih redovito vrši javne vjerske obveze. Oko 25% osnovaca i srednjoškolaca pohađa privatne škole, koje su većinom katoličke.