Istina je prava novost.

Novo poganstvo kao protivnost kršćanstvu i monoteističkim religijama

Rijeka, (IKA) – “Novo poganstvo kao protivnost kršćanstvu i monoteističkim religijama” naziv je tribine koja je u utorak 21. siječnja održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Organizator događaja bio je Ekumenski odbor grada Rijeke u povodu Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. O navedenoj temi govorili su teolog i novinar dr. Ivica Šola i filozof dr. Nebojša Zelić. Događaju je nazočio riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je po završetku rasprave istaknuo kako bi takve tribine trebalo organizirati tijekom cijele godine. “Tada bi bilo manje animoziteta i netolerancije. Zbog nedostatka komunikacije dolazi do prepirki i iz ove tribine izašli smo pametniji bez obzira što možda nitko nikoga nije uvjerio u drukčije mišljenje”, istaknuo je nadbiskup Devčić.
Tribina je suprotstavila dvije strane, vjernika i ateistu, dr. Šolu i dr. Zelića. Novo poganstvo kao etičko poganstvo nalazilo se u središtu izlaganja slavonskog novinara i kolumniste Ivice Šole koji je već na početku istaknuo kako u današnjem posthumanom svijetu tehnike sve postaje funkcionalno i funkcionirajuće i nestaje ono ljudsko. U tome smislu javlja se pokret koji izvlači mitove i kao primjer navodi filmove koji su puni vilenjaka, magova, Harrija Pottera, Hobbita itd. “Ta vrsta novog poganstva traži novo začaravanje svijeta, a kršćanstvo je krivo za to novo začaravanje jer se previše racionaliziralo”, rekao je Šola. Dajući primjer popularnosti pape Franje, upozorio je da javnost Svetoga Oca stavlja u položaj najpopularnijeg komunikatora stavljajući ga i ispred Isusa i Boga. “Problem kršćanstva danas nije socijalne naravi, nije siromaštvo nego je u temelju. Kršćanstvo se pretvara u hermeneutiku. Sve manje se govori o spasenju, grijehu, uskrsnuću i kršćanstvo je postalo etika u kojoj kršćani sve više govore o ljudskim pravima, abortusu, predbračnim odnosima itd.”, upozorava Šola. Dodaje kako nas aktualna situacija u društvu tjera napustiti iluziju kršćanstva i okretanje “grčkosti” koje predstavlja novo poganstvo koje se kasnije temelji na vjernosti zemlji. Kršćani se, prema riječima nekih znanstvenika, nalaze u situaciji da više nisu kršćani, a ne uspijevaju se vratiti i biti poganin. Kao posljedicu toga kao primjer Šola navodi da većina djece u Velikoj Britaniji ne zna što slavi za Božić. “Smrtne stvari smrtnicima! To je poklik današnjega poganstva. Danas su u tijeku dva procesa: humanizacija božanskog i ono što je glavna zadaća poganskoga – učiniti čovjeka Bogom. Na tom tragu, a parafrazirajući Slavoju Žižeka, Šola je istaknuo kako je današnji antikrist humanitarni djelatnik, humanist i kao primjer navodi jednu tragičnu situaciju tijekom rata u Sarajevu. “Nakon bombardiranja tržnice Francois Maurice Adrien Marie Mitterrand, zagovornik novopoganstva u etičkom smislu, izjavio kako se u Sarajevu ne događa rat nego humanitarna katastrofa. Umjesto konkretnog tretiranja, rat se tretira kao humanitarni problem… Stvari se ne nazivaju istinom, a kršćanstvo je Put – Istina – Život. Rat se ne smije humanitarno tretirati nego ljude treba spasiti”, naveo je Šola. S druge strane dr. Zelić je istaknuo kako nema potrebe za “izbijanjem” Boga te da religija i liberalizam mogu ići ruku pod ruku, ali se liberalisti protive korištenju religije u političke svrhe. S tim u vezi i država mora biti nepristrana i dopuštati svima prostor za izražavanje jer će u protivnom doći do prisilnih Zakona kojima bi se kršile ljudske slobode. “Vjerski zakoni su neprimjereni po pitanju političkih razloga za uvođenje zakona”, tvrdi Zelić.

U raspravi koja je uslijedila Šola je istaknuo kako je, unatoč negativnim prognozama, Europa kršćanski sve jača. U vjerskim zajednicama okupljaju se akademski obrazovani laici i sve je manje onih koji su “kršćanima” postali u ’90ima. Kršćanstvo je danas kod mnogih nastalo kao kultura. Na pitanja iz publike o smislu koje ateisti imaju, Zelić je odgovorio da smisao nalazi u davanju “sebstva” i da je praznina osobe koja se smatra ateistom ponekad manja od praznine koju ponekad osjeća vjernik. S tim u vezi Šola je dodao kako je ozbiljan ateist od velike pomoći vjerniku jer autentični ateizam ne može svatko živjeti. “Ne može svatko ozbiljno stajati ispred ‘ništa’ i zbog toga se Nitzscheu duboko klanjam i nadam se da je na Nebu”, rekao je Šola dodajući kako nikada nije s ateistom imao problema, a vjeruje i kako ateisti nikada neće imati problema s pravim vjernikom. “Ako obojica idu u istom smjeru, nađu se na misteriju”.
Na tribini je otvoreno pitanje zbog čega se ateisti često bave Bogom kojega “nema”. Zelić ističe kako nema potrebe za “izbijanjem” Boga iz javnog prostora premda je to, prema nekim mišljenjima, razlog takvih rasprava. U osvrtu na nedavne slučajeve u svijetu gdje su ljudi zbog nošenja križa oko vrata dobivali otkaze, Zelić osuđuje te postupke kao i otkaz u slučaju Jagec samo ukoliko u opisu radnih obaveza ne stoji izvršenje poslova koji se protive vjerskim uvjerenjima zaposlenice.
Bio je to prvi dio programa Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koji se održao u prostoru Sveučilišnog kampusa na Trsatu. Prema riječima povjerenika za sveučilišni pastoral Riječke nadbiskupije Velimira Martinovića, koji je moderirao tribinu, cilj je takvim programima duhovne programe približiti studentima, ali i u bliskoj budućnosti dobiti prostor na Sveučilišnom kampusu po uzoru na postojeće u ostalim hrvatskim gradovima.