Vatikan, (IKA) – Istinski i inkluzivni napredak može učiniti ostvarivom utopiju svijeta lišenoga „pogubnih sredstava napada”, unatoč kritici onih koji postupke rastavljanja nuklearnih i nenuklearnih arsenala smatraju idealističkima, istaknuo je papa Franjo primivši 10. studenoga 350 sudionika međunarodnoga simpozija koji se održava u Vatikanu pod naslovom „Izgledi za svijet bez nuklearnoga oružja i za cjelovito razoružanje”.
Nakon pozdrava kardinala Petera Turksona, pročelnika Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, koji je organizirao taj skup nazvavši ga „razgovorom o tomu kako ostvariti civilizaciju ljubavi umjesto civilizacije rata”, papa Franjo osvrnuo se na sadašnje stanje u svijetu „obilježeno promjenjivim ozračjem sukobljenosti i mračnim pesimizmom”. Jer, uvojnica utrke u naoružanju nikada se ne zaustavlja, a troškovi osuvremenjivanja i razvoja oružja, i to ne samo nuklearnoga, znatan su državni trošak, i to toliki da se stavljaju u drugi plan prioriteti poput borbe protiv siromaštva, promicanje mira, ostvarivanje obrazovnih, ekoloških i zdravstvenih projekata, kao i razvoj ljudskih prava. Papa je potom govorio o živom osjećaju zabrinutosti pred katastrofalnim posljedicama na ljude i okoliš, koje proizlaze iz, možda i „slučajne”, uporabe nuklearnog oružja. Treba odlučno osuditi opasnost od njihova djelovanja, kao i samo posjedovanje, upravo zbog toga što je njihovo postojanje u funkciji logike straha koja se ne odnosi samo na sukobljene strane, nego na cijeli ljudski rod. Međunarodnim odnosima ne smiju dominirati vojne snage, uzajamna zastrašivanja i razmetanje ratnim arsenalima, istaknuo je Papa, prenosi Radio Vatikan.
Oružje masovnoga uništavanja, posebno ono nuklearno, stvara samo prividni osjećaj sigurnosti, i ne može biti temelj mirnoga suživota među članovima ljudske obitelji, koja se treba nadahnjivati na etici solidarnosti, napomenuo je Sveti Otac. Neka novim naraštajima bude upozorenje svjedočanstvo pogođenih atomskim eksplozijama u Hirošimi i Nagasakiju, kao i drugih žrtava pokusa s nuklearnim oružjem, potaknuo je papa Franjo te primijetio kako je naoružanje čije djelovanje uzrokuje uništavanje ljudskoga roda, zapravo nelogično na vojnom planu.
Istaknuvši potom da je istinska znanost uvijek u službi čovjeka, Papa je napomenuo da suvremeno društvo izgleda ošamućeno zastranjenjima projekata započetih u znanstvenim okvirima možda čak i u neku dobru svrhu. Upozorio je i na „mučne scenarije” pred izazovima suvremene geopolitike, kao što su terorizam ili pak asimetrični sukobi. Unatoč tomu zdrav realizam i danas pali svjetla nade nad našim nesređenim svijetom, istaknuo je papa Franjo te podsjetio na nedavno povijesno glasanje u Organizaciji ujedinjenih naroda kojim je određeno da nuklearno oružje nije samo nemoralno, nego ga valja smatrati nelegitimnim ratnim sredstvom. Tako je, zahvaljujući humanitarnoj inicijativi građanskoga društva, država, međunarodnih organizacija, Crkvi, i stručnjaka s tog područja ispunjena važna pravna praznina, budući da je kemijsko i biološko oružje, protupješačke mine i kazetne bombe izričito zabranjeno oružje, napomenuo je Papa te pritom zahvalio nobelovcima nazočnima na skupu.
Na kraju je Sveti Otac spomenuo učiteljstvo Ivana XXIII., kao i 50. obljetnicu enciklike Populorum progressio Pavla VI. koji je razvijajući kršćansko viđenje osobe istaknuo pojam cjelovitoga ljudskog razvoja, te ga predložio kao novo ime mira. Papa Franjo također je ponovno potaknuo na suzbijanje kulture odbacivanja. Imamo se brinuti za pojedince i narode koji trpe zbog najbolnijih nejednakosti, i to kroz djelovanje koje zna strpljivo davati prednost solidarnosti u odnosu na egoizam sporednih interesa. Istodobno je riječ o tomu da se individualna i društvena dimenzija ujedine uz pomoć načela supsidijarnosti, podupirući prinos sviju kao pojedinaca, kao i u skupinama, istaknuo je Papa.