Rotterdam, (IKA) – Glavni urednik mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj dr. Adolf Polegubić tijekom boravka, od 11. do 13. prosinca, u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Nizozemskoj održao je predavanje o ulozi vjernika laika u župnoj zajednici. Predavanje je održao u Rotterdamu i Groningenu, a bio je i s hrvatskim vjernicima u Arnheimu. Na početku predavanja sve je pozdravio voditelj misije fra Ivica Jurišić, istaknuvši kako mu je velika želja da se što veći broj vjernika aktivno uključi u život hrvatske misije u Nizozemskoj sa sjedištem u Rotterdamu. Misija je osnovana 1971., a danas ima do 6000 Hrvata katolika.
“Drugi vatikanski sabor otvorio je mnoga pitanja vezana uz područje angažmana i poslanja vjernika laika. On je dao dosad najjasniju sliku katoličkog laikata i njegove zauzetosti za dobro Crkve i svijeta. Posebno je o tome progovorio u dokumentima: u IV. glavi Dogmatske konstitucije o Crkvi “Lumen Gentium”, Dekretu o apostolatu laika “Apostolicam actuositatem” i Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu “Gaudium et spes”. Poseban biljeg laičkom apostolatu dao je i papa Ivan Pavao II., u svojim enciklikama i pobudnicama, posebice u pobudnici o pozivu i poslanju laika u Crkvi i svijetu “Christifideles laici” iz 1988. godine. Dokument je nastao kao plod Biskupske sinode o laicima održane u Rimu 1987. godine”, podsjetio je dr. Polegubić. U nastavku je bilo riječi o teološkom i povijesnom utemeljenju pojma “laik”.
Govoreći o angažmanu laika u župi, dr. Polegubić je kazao kako je župa i teološka stvarnost, jer je euharistijska zajednica. “Ona je i zajednica vjere koju čine zaređeni službenici i drugi kršćani. U njoj je župnik kao predstavnik dijecezanskog biskupa, hijerarhijska spona s posebnom Crkvom. S obzirom na sve više problema s kojima se suočava suvremeni način apostolata, posebice u gradovima, za očekivati je veću suradnju na raznim područjima između župa. Pritom se posebno vodi računa o bazičnim zajednicama od kojih se u tom smislu puno očekuje. Apostolsko zalaganje u župi traži sudjelovanje vjernika laika”, rekao je. Govoreći o novom pogledu na župnu zajednicu, istaknuo je kako ona sve više teži biti zajednica sa svojim živim vjerničkim krugovima te je pritom istaknuo tri modela župne zajednice. Pritom je dodao kako su vjernici pozvani svatko prema svojim darovima svojim angažmanom obogatiti život zajednice angažirajući se u raznim skupinama. Na taj se način ostvaruje životnost i bogatstvo života u župnoj zajednici. Na kraju ipak valja priznati kako puno toga u vezi s angažmanom laika na razini župe ovisi o župnicima i njihovu shvaćanju potrebe takvog angažmana, shvaćanju potrebe prihvaćanja laika kao njihovih najbližih suradnika, shvaćanju kako se suvremeni pastoral, posebice u gradu, ne može uspješno ostvarivati bez suradnje s vjernicima laicima, koji, kako je dr. Polegubić istaknuo, moraju od pasivnih postati aktivni sudionici života župe.