O novom kardinalu nadbiskupu Bozaniću

Vijest, da papa Ivana Pavao II. namjerava na konzistoriju 21. listopada među tridesetak kardinala uvrstiti u kardinalski zbor i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića obradovala je – kako potvrđuju brojne čestitke od predsjednika Republike, najviših crkvenih i političkih dostojanstvenika pa do jednostavnih vjernika – sve Hrvate u domovini i u inozemstvu.
To je četvrti zagrebački nadbiskup koji za redom postaje kardinal, a osmi među 75 nasljednika na zagrebačkoj biskupskoj stolici. Pape su u posljednjih pedeset godina uzdignuli na kardinalsku čast pet hrvatskih crkvenih dostojanstvenika. Nijedna se nacija, osim Poljske, među slavenskim narodima ne može time dičiti. U toj odluci Svetog Oca prepoznaje se još jedan veliki znak njegove ljubavi i privrženosti hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. To smo tako neposredno doživjeli u tijeku njegovih pastirskih pohoda. Ovo je imenovanje međutim ne samo čast, već i obveza i to ne samo za novog kardinala, već i za cijelu Crkvu u Hrvata. Imenovanjem nadbiskupa Bozanića kardinalom, papa Ivan Pavao II. zadužio je cijeli hrvatski narod, od kojeg očekuje ne samo vjernost, već i življenje evanđeoskih vrednota u svakodnevnom životu, izjavio je Aldo Sinković, komentirajući u subotu 4. listopada imenovanje nadbiskupa Bozanića u emisiji “Živjeti put nade” Međunarodnog programa Hrvatskog radija “Glas Hrvatske”.
Najstariji član Kardinalskog zbora je 98-godišnji austrijski kardinal Franz König, jedini živući kojeg je 1958. imenovao papa Ivan XXIII. Do promaknuća za stožernika Crkve 54-godišnjeg nadbiskupa Bozanića, koji je uz 51-godišnjega mađarskog kardinala Petra Erdöa među najmlađima u kardinalskom zboru, došlo je ne samo zbog toga što vodi nadbiskupiju, na čelu koje se već pola stoljeća nalaze kardinali, već sigurno i zbog njegova dosadašnjeg vjernog služenja Kristu najprije u Krčkoj biskupiji, potom Riječkoj, a od 1997 u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nadbiskup Bozanić se međutim pokazao i kao izvrstan voditelj ne samo Hrvatske biskupske konferencije već i vodstvu Vijeća europskih biskupskih konferencija. Njegovi su nastupi veoma zapaženi i u Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata te Papinskog vijeća za laike, čiji je član.
U četvrtak 16. listopada na Trgu Sv. Petra okupit će se gotovo 200 kardinala svih dobi iz sedamdesetak zemalja, koji će se pridružiti proslavama 25. obljetnice pontifikata Ivana Pavla II. Među njima će vjerojatno biti i njegov nasljednik, koji će preuzeti obvezujuću baštinu toga velikog Pape. 135 kardinala ima pravo glasa u eventualnim konklavama, jer još nisu navršili 80 godina. Imenovanje tih novih kardinala će veoma utjecati na izbor novog Pape. Ivan Pavao II. je u tijeku svog pontifikata održao sedam konzistorija i time veoma internacionalizirao i pomladio Kardinalski zbor, kojemu predsjeda kardinal Joseph Ratzinger zajedno s kardinalom Angelom Sodanom. Hrvatski kardinali Puljić i Bozanić još su uvijek među najmlađima.
Najviše kardinala sada dolazi s europskog kontinenta i to 101 od kojih ih 66 ima pravo glasa pri izboru novog Pape u eventualnim konklavama. Zatim dolazi Sjeverna Amerika s 24 od kojih bi ih moglo glasovati 18; Južna Amerika 22 s 15 glasova, a Srednja Amerika 6 i samo 1 nema pravo glasa. Azija ih ima 18 s 13 glasova. Isto toliko i Afrika, a Oceanija 5. Svi s pravom glasa.