"O položaju udruga i vjerničkih društava u Zakoniku kanonskog prava"
Osijek (IKA/TU )
Osijek, (IKA/TU) – Susret odgovornih osoba u svim vjerničkim udrugama i društvima apostolskog karaktera osječke regije na temu “O položaju udruga i vjerničkih društava u Zakoniku kanonskog prava” održan je 28. studenoga u prostorima Vikarijata Osijek. Susret je moderirao dr. Josip Bošnjaković, a o temi je govorio mr. Mato Mićan iz Ureda crkvenog sudišta Đakovačko-osječke nadbiskupije. Ističući kako je bujni procvat laičkih skupina, društava i pokreta duhovnosti te njihova zalaganja izrazit u cijeloj Crkvi, pa tako i u Hrvatskoj, predavač je naglasio da se pravo na udruživanje treba uvijek iznova naglašavati, ali i pojašnjavati, posebno vjernicima laicima koji nisu završili teološke studije i nisu imali prilike biti upućeni u Kanonsko pravo. “Sloboda udruživanja u Crkvi je zagarantirana, ali uvijek treba biti prema pravnim propisima”, naglasio je predavač. Pojašnjene su tri vrste privatnih društava te osobina javnih društava s naglaskom na njihovu glavnu razliku: “Sva društva koja je osnovala crkvena vlast jesu javna društva, a ona koja su vjernici osnovali jesu privatna, i takvima ostaju i ako steknu pravnu osobnost.” I privatna i javna društva moraju imati svoj statut s utvrđenom svrhom društva ili društvenom zadaćom, sjedištem i uvjetima potrebnim za učlanjenje, rekao je mr. Mićan i razložio: “Ako privatno društvo želi dobiti ‘crkveni’ karakter da ne ostane posve privatno, prijeko je potrebno podnijeti statut na pregled mjerodavnoj crkvenoj vlasti. U tom je slučaju dovoljan pregled, a ne odobrenje, koje je prijeko potrebno za stjecanje pravne osobnosti.” Republika Hrvatska jamči katolicima i njihovim društvima i ustanovama potpunu slobodu djelovanja i javnog nastupa, bilo pismeno ili usmeno, no što se tiče građanskih učinaka njihova djelovanja, društva se trebaju ravnati prema zakonodavstvu RH. Stoga je uputno da statuti vjerničkih društava budu sastavljeni i u obliku koji je svjetovno valjan, uz potpuno obdržavanje državnih odredaba, tako da se mogu postići i državni učinci. Pojašnjavajući kako vjerničko društvo može prestati djelovati prema odredbi statuta, ali i ukinućem od strane mjerodavne crkvene vlasti ukoliko je rad na veliku štetu crkvenog nauka ili na sablazan vjernika, predavač je uputio i na potrebu privatnih vjerničkih društava za duhovnim savjetnikom, a pojasnio je i odredbe vezane uz raspolaganje dobrima. Vjernička društva značajna su u životu Crkve i u nekim područjima pastoralnog djelovanja često su nositelji inicijativa, zaključio je Mićan te rekao kako Zakonik stoga potiče i župnike da promiču privatna vjernička društva koja imaju vjerske svrhe, ali imajući u vidu oprez i budnost. Susret je nastavljen diskusijom. Predstavnici vjerničkih društava rekli su kako njihove zamolbe većinom ne prolaze na javnim natječajima ukoliko je transparentno da se radi o vjerničkoj udruzi, no istaknuti su i primjeri dobre prihvaćenosti u javnosti i lokalnoj zajednici.