Neki događaji su obilježili tijek života Crkve i društva u nas. Prvo, uvođenje vjeronauka u škole i međunarodni ugovori koji su to zajamčili te drugo, vraćanje našeg Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sveučilište, istaknuo je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. To su događaji koji su dali vanjski okvir da se može na drugi način djelovati i u Crkvi i u našem društvu. Želio bih da ovo predstavljanje i ovaj skup, dodao je kardinal, bude povod za bolji zajednički rad, nastojanje za bolji dijalog u društvu i sudjelovanje svih koji su pozvani da to čine.

Knjige i časopis su predstavili urednici s. Valentina Blaženka Mandarić, Ružica Razum i Denis Barić te recenzent Branko Murić. 

U novoj knjizi o religioznosti zagrebačkih adolescenata donose se i novi ažurirani podatci empirijskog i sociološkog istraživanja provedenog 2016. godine među adolescentima, srednjoškolcima iz 13 srednjih škola s područja Grada Zagreba. Knjiga je nastala na temelju doktorske disertacije s. Valentine Blaženke Mandarić kojoj je cilj istraživanjana na sličnom uzorku 1997. godin bio analiza odnosa zagrebačkih srednjoškolaca prema religioznosti kroz pet temeljnih dimenzija: religioznu praksu, moralnu dimenziju, religiozno iskustvo, vjerovanje i religioznu pripadnost te njihovog odnosa prema nekim temeljnim životnim vrednotama.  A nova studija nastavak je te prethodne studije, ali ujedno i njena nadopuna koja ju nadmašuje, rekao je predstavljajući studiju recenzent Branko Murić.

Sada prvi put dobivamo potvrdu i jasan smjer kretanja religioznosti kod mladih te dobivamo odgovore na pitanja ne samo kakva je trenutna religioznost naših adolescenata, nego i u kojem smjeru se ona kretala i razvijala u ovom vremenskom intervalu između različitih naraštaja adolescenata.

To je važno, istaknuo je Murić, jer se sada ozbiljno možemo pozabaviti pitanjem utjecaja na gibanja religioznosti, osjećaj pripadnosti i identitet, kako one vanjske utjecaje (uvjetovane društveno-kulturnim i medijskim preobrazbama) tako i one unutarnje (pitajući se koliko su uspješni bili ili jesu naši pastoralni planovi, odgojno-obrazovne metode i planovi vjeronauka i kateheza, kakav je naš odnos prema pojedinim čimbenicima koji utječu na razvoj identiteta i religioznosti: roditelji, vjeroučitelji, svećenici, vršnjaci, katehete, možemo jasnije dobiti uvide što trebamo mijenjati i kamo trebamo ići).

I sama teologija dobiva bolji uvid tko i u kakvom prtljagom vjere će pokucati sutra na njena vrata.

Druga knjiga, zbornik radova „Nastavničke kompetencije“ predstavlja doprinos zauzetom promišljanju i promicanju nastavničkih kompetencija, aktualnoj temi kao i temi od ključne važnosti za život ljudi danas, napose odgoja djece i mladih, odnosno cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja, rekla je Silvija Migles. Vrijednost tog zbornika, kako ističe Migles, očituje i u tome što potvrđuje značajan doprinos teološke struke tome području. Pod tim vidom predstavlja i svojevrsni primjer kako tražiti načine prisutnosti u području javnih rasprava o temama od zajedničke odgovornosti.

U sklopu toga događaja obilježeno je 13 godina izlaženja i objavljivanje 50. broja časopisa „Lađa“, časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture. U glazbenom dijelu nastupili su Klara i Vid Krpan. Knjige „Nastavničke kompetencije“ i „Religioznost zagrebačkih adolescenata“ u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu objavila je Kršćanska sadašnjost.