Istina je prava novost.

O sv. Marku Križevčaninu u književnosti i umjetnosti

Predavanje je održao voditelj zbirke starih i rijetkih knjiga Gradske knjižnice Zagreb prof. Željko Vegh

Križevci, (IKA) – U križevačkoj župnoj crkvi Sv. Ane u nedjelju 10. rujna održano je predavanje „Sveti Marko Križevčanin u književnosti i umjetnosti”. Predavanje je održao voditelj zbirke starih i rijetkih knjiga Gradske knjižnice Zagreb prof. Željko Vegh. Uvodno se predavač spomenuo svojih dosadašnjih doprinosa u susretima s križevačkom svetošću u vidu suradnje oko grkokatoličke katedrale, oko prouke života i djelovanja križevačkoga župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića i sv. Marka Križevčanina. Istaknuo je da, nakon što je proučio što su umjetnici stvorili vezano uz sv. Marka, zaključuje da je u likovnoj umjetnosti o sv. Marku stvoreno više nego u književnosti. I to zato što su crkve naručivale slike, a i da su suvremeni slikari davali svoja likovna viđenja trećega hrvatskog sveca, ponajprije u posljednjih desetak godina u ciklusu izložaba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” što ga zajedničkim snagama organiziraju galerija „Laudato” i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”. Naglasio je da on najvrednijim književnim djelom doživljava govor koji je izrekao bl. Alojzije Stepinac prigodom blagoslova nove župne crkve bl. Marka Križevčanina u Zagrebu 21. prosinca 1941. Taj je govor blaženik naslovio „Blaženi Marko Križevčanin, isprosi nam milost, da Crkvu Kristovu iskreno ljubimo, za nju trpimo i umremo!” Zatim je predavač izdvojio dvije pjesme o sv. Marku Križevčaninu napisane uoči Drugoga svjetskog rata. Jednoj je autor Petar Grgec, sastoji se od 294 stiha, ispjevana je u sedmercima i u njoj je opjevano mučeništvo sv. Marka. Druga je djelo Milana Pavelića, sastoji se od 142 stiha, pod utjecajem je narodne književnosti napisana u desetercima, i sadržajno je također prikaz mučeništva sv. Marka.
Od likovnog je stvaralaštva prof. Vegh izdvojio slike s likom sv. Marka autora Zorana Homena, Ante Starčevića, Tomislava Buntaka, Maje Vidović i Josipa Botterija Dinija. Podsjetio je da je Homenova slika najpoznatija i da je od 1993. smještena u kapeli sv. Marka Križevčanina u Križevcima, a da je Starčevićev prikaz sv. Marka mozaik koji reci župnu crkvu sv. Marka na Selskoj cesti u Zagrebu. Radovi ostali slikara nastali su kao dio već spomenutog ciklusa „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu”, koji nastaje svake godine kao dio Dana hrvatskih svetaca i blaženika u Križevcima, a nakon te manifestacije putuje u više hrvatskih sredina.
Predavanje je održano u sklopu programa dvotjednih Dana sv. Marka Križevčanina u Križevcima, a organizatori su bile križevačke župe i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”.