Rijeka, (IKA) – Teološko-pastoralni tjedan u Rijeci “Naša Crkva i Domovina u svjetlu trećega Papina posjeta Hrvatskoj” poslijepodne 6. listopada nastavljen je predavanjem dr. Iris Tićac na temu “Žena u Crkvi i društvu”. Svoje predavanje podijelila je u tri djela: Na početku je iznijela ono što Papa govori o ženi, istaknuvši kako među najveće stranice o poslanju žene pripadaju one iznesene u dokumentu “Mulieris Dignitate”. Papa ističe kako je karizma žene izvanredna. On uvijek potiče žene da se ne udalje od svoje ženske naravi. Posebna novost u prigodi Papina pohoda Hrvatskoj jest u tome da se on obraća ženi kao osobi neovisno o dobi i položaju. Specifični darovi koje Papa vidi kod žene su velikodušnost i jakost, to je biće koje je sposobno svaku osobu pogledati sa srcem. Govoreći o sadašnjem položaju žene, napomenula je kako se broj žena na institutima i teologijama povećava, ali da bi žena dobila bolji položaj u Crkvi mora se izboriti da se sa sadašnjih 0% taj postotak povećava u odnosu prema muškim profesorima na teološkim učilištima. Smatra da i župno-pastoralna vijeća trebaju imati 50% žena u vijećima. I danas u praksi postoje različiti načini diskriminacije žene. Od 40 udruga koje brane i štite pravo žena kod nas samo se jedna bori s katoličke i moralne strane za žene. Pri kraju svog izlaganja dr. Tićac je istaknula kako će nam biti potrebna velikodušnost koja nam čini dobro, te zaključila kako je spol način da se bude human, a ne oružje za “ego”. To predavanje su svojim koreferatima obogatili dr. Anto Mišić koji je govorio o ženi s ontološkog aspekta, prof. Marina Perić govoreći o kulturološkom aspektu i novinarka Marina Šerić koja je o ženi govorila s društvenog aspekta. Rad te skupine animirala je mr. Aleksandra Golubović.

Drugo predavanje toga poslijepodneva održao je dr. Franjo Podgorelec na temu “Svetost u Crkvi”. U uvodu je istaknuo kako se nakon događanja u Lurdu i Fatimi počelo govoriti o preporodu mistike u kojoj su sudjelovale tri škole: dominikanska, isusovačka i karmelićanska. U odnosu teologije i svetosti Hans Urs Von Balthasar ističe kako su sveci s posebnom karizmom čisti Božji dar Crkvi, jer je sav život svetaca u funkciji poslanja koje mu je Bog povjerio. Treba reći da je svetost dostupna i laicima, a ne samo monaškim, redovničkim i crkvenim osobama kao “staležima savršenstva”. Koncil je istaknuo kako svaka osoba svojom milošću i položajem može težiti svetosti, jer su oni prikladni za rast u autentičnoj kršćanskoj svetosti. Sve se više u teologiji govori o živim modelima koji pozivaju na nasljedovanje. Oni sadrže u sebi iskustveno-doživljajni naboj. To osobito vrijedi za Duhovnu teologiju ukoliko je njezin materijalni objekt iskustvo. Modeli su konkretne osobe koji utjelovljuju dimenziju kršćanskog života na svoj jedinstven, uvjerljiv i privlačan način. Duhovna teologija razlikuje pojam “duhovni model” i “svetac”. Pod “svetac” se podrazumijeva kanonizirana svetost, dok se pod “duhovnim modelom” podrazumijevaju znamenite osobnosti novijega ili našega vremena, koje su živjele kršćanski život na kreativni i izvorni način te su spontano postale polazišne točke kršćanima u njihovim traženjima. Dr. Podgorelec je istaknuo kako je svetost ili rast do punine kršćanskog života već sama po sebi apostolat i evangelizacijski čin. Ukoliko je Duh sveti “glavni činitelj” u evangelizaciji, bez kojega je “najuvjerljivija oštroumnost pred ljudskim duhom bespomoćna”, onda je očito da bez osoba poslušnih njemu nema ni stvarnoga plodonosnog pastorala. O svetosti su radu po skupinama koju je animirala dr. s. Nela Gašpar govorili predstojnik teologije dr. Milan Špehar iznoseći Dokument HBK o pozivu na svetost, mr. Ivan Stošić koji je govorio o svetosti svakodnevnice i dr. Juraj Batelja govoreći o ulozi hrvatskih svetaca i blaženika u pastoralu.