Istina je prava novost.

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma na Groblju mira

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine za Drugi svjetski rat i poraće, bit će 24. kolovoza (subota najbliža 23. kolovozu) na Groblju mira na Bilima. Misu zadušnicu u 12 sati predvodit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Ujedno će biti pokopane pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđena je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.
Sve je počelo 2013. u povodu »Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma«. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“, povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće. Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje pronađu Povjerenstva te postavljanjem prikladnih križeva simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su im posmrtni ostaci tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.
Jugokomunisti su za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 većih i manjih stratišta i grobišta. U Drugom svjetskom ratu i poraću stradao je svaki deseti Hercegovac (oko 20.000).