Varaždin, 4. 2. 2002. (IKA) – Spomen misom obilježena je u nedjelju 3. veljače u crkvi Rođenja Isusovog u varaždinskom urušulinskom samostanu 50. obljetnica smrti Dobre Majke Klaudije (rođ. 17. 1. 1875. u Đakovu, preminule 3. 2. 1952. u Varaždinu). U nazočnosti velikog broja vjernika, štovatelja Majke Klaudije, misu je predvodio varaždinski biskup Marko Culej zajedno s generalnim vikarom mons. Ivanom Godinom, vlč. Vinkom Brezovarom, katedralnim zborovođom iz Đakova, preč. Franjom Biškupom, mr. Josipom Koprekom i fra Josipom Vizjakom. Sve okupljene, među kojima su bile i redovnice iz više samostana, vjernici iz raznih krajeva Hrvatske te članovi katedralnog zbora, sestre sv. Križa i drugi štovatelji Majke Kladije iz Đakova, pozdravio je preč. Biškup, dušobrižnik varaždinskih uršulinki.
Obraćajući se okupljenima biskup Culej podsjetio je na rođenje Majke Klaudije kao Matilde Jerine Boellein u Đakovu te njezin redovnički život sve do smrti na glasu svetosti u varaždinskom uršulinskom samostanu, nakon čega su 8. svibnja 1977. godine njezini ovozemni ostaci s varaždinskog groblja preneseni u uršulinsku crkvu, gdje se čuvaju u sarkofagu. Biskup Culej pozvao je okupljene da spomen-misom, slavljenom upravo na Dan života, zahvale Bogu na daru života Majci Klaudiji, ali i svima vjernicima kojima je Bog preko njihovih roditelja udahnuo život. “Uza zahvale Bogu za dar života Majke Klaudije koja je iza sebe ostavila velik trag dobrote i ljubavi, pozivam vas da molite Boga, ako je to Njegova sveta volja, da je proslavi darom čudesa, kako bi i njezin lik častili na oltaru. Ujedno molimo Gospodina da ovaj uršulinski samostan, koji iduće godine slavi 300. obljetnicu od dolaska uršulinki u Varaždin, a time i u Hrvatsku, bude obdaren novim duhovnim zvanjima”, poručio je biskup Culej.
U homiliji je varaždinski biskup istaknuo kako je Jerina Boellein prvi put Isusa susrela u Prvoj svetoj pričesti 1. svibnja 1887. godine, kada se predala Bogu i osjetila duhovni poziv. Nakon što je 1904. g. stupila u varaždinski uršulinski samostan uzevši ime Marija Klaudija od Bezgrešnog Začeća, vječne je zavjete položila na blagdan Male Gospe 1909. godine. “Majka Klaudija smatrala je kako je redovnički život nasljedovanje Isusa Krista, Krista milosrdnoga, prijatelja čovjeka, Krista patnika i uskrsnuloga, ali i Krista koji traži žrtvu, odricanje, praštanje i ljubav. A kakvog svećenika i redovnicu danas Bog traži? Za sva vremena vrijedi isti odgovor: oni moraju biti na Isusovom srcu, ali i u srcu čovjeka patnika, kao što je Majka Kladija svoje srce grijala na Isusovu srcu i kao što su njezina vrata uvijek bila otvorena za potrebe bližnjih”, istaknuo je varaždinski biskup. Premda je 1941. godine službujući u Sloveniji oboljela od tifusa te se vratila u Varaždin, prigrlila je životni križ osjetivši da je Bog ljubi po križu. Ona je u cijelosti spoznala Boga, ljubila Ga i Njemu služila, kazao je varaždinski biskup dodavši kako se takvi ljudi ne boje za svoj život, ni budućnosti, a niti same smrti. Svojim predanim redovničkim životom u suradnji s Bogom časno je izvršila svoje poslanje među ljudima ovog svijeta, zaključio je biskup Culej u homiliji.
Na kraju mise provincijalna glavarica s. Elvira Krišto iz Zagreba zahvalila je svim štovateljima Majke Klaudije, koja je svojim uršulinskim misionarskim srcem uložila svoj život u Božju želju da se svi ljudi i narodi spase. “Neka i svi mi poput Dobre Majke Klaudije budemo nositelji mira i pouzdanja u Božju očinsku providnost”, poručila je s. Elvira posebno zahvalivši s. Klaudiji Đuran, uršulinki u Varaždinu, koja brižno čuva poklad Majke Klaudije i sve njene ovozemaljske uspomene te održava veze s njezinim štovateljima, koje potiče i hrabri na životnom putu.
Nakon mise, u tijeku koje je pjevao crkveni zbor pod ravnanjem s. Cecilije Kolarić, samostanske glavarice, te uz orguljašku pratnju Martine Lazar, okupljeni su razgledali prigodnu izložbu o životu Majke Klaudije, koju je u prostorijama samostana priredila s. Klaudija Đuran. (j02073hr/jbk/mjb)