Gospić, (IKA) – Obilježavajući 64. obljetnicu mučeničke smrti svojih svećenika i mnogih neznanih vjernika, gospićki kandidati za sakrament potvrde zajedno sa svojim svećenicima župnikom Antom Luketićem i vikarom don Anđelkom Kaćunkom hodočastili su 4. travnja od katedrale Navještenja BDM u Kanižu Gospićku te pored masovne grobnice zapalili svijeće i izmolili križni put.
Naime, tragični događaj 4. travnja 1945. godine Gospićanima je duboko urezan u pamćenje. Toga su dana partizanske jedinice ulazeći u Gospić započele “čišćenje”. Tzv. NOB odvela je tadašnjega gospićkog župnika Dragutina Kukalja u Kanižu Gospićku te ga ubila i zajedno s više desetaka ubijenih mještana zakopala u vojničke rovove zvane “laufgrabe”. Također je ubijen vlč. Vladimir Kargačin, katehet gospićke gimnazije, a tijelo mu je požrtvovnošću vjernika pokopano na župnom groblju u Ličkom Novom. Likvidacije su nastavljene u sljedećim tjednima i mjesecima pa je broj žrtava “partizanske narodnooslobodilačke vojske” porastao na više od dvije tisuće. Među njima je i časna sestra Žarka Julijana Ivasić, milosrdnica, ubijena 16. svibnja 1946., dakle godinu dana nakon završetka II. svjetskog rata, koju gospićki puk i danas nosi u svom sjećanju te dolazi na njezin grob moliti i zapaliti svijeću u znak uskrsne nade.
Na navedenom prostoru u Kaniži Gospićkoj donedavno je bila vojarna, ali grobnica još nije obilježena, kao ni ostale masovne grobnice, njih dvadesetak, na području grada Gospića, koje se nalaze po njivama, šumarcima, putovima, parkovima ili pod asfaltom. Izgledno je ipak da će se nedostatak dosadašnje brige prema tim mučenicima ispraviti jer je u pripremi potrebna dokumentacija za uređenje spomen-područja Kloštar-Tratina u Kaniži Gospićkoj. Time je potaknuta nada župljana da će do sljedeće obljetnice biti dostojno obilježeno mjesto koje čuva spomen na vlč. Kukalja, važnog liturgičara domovinske Crkve koji je u tu svrhu izdao četiri knjige.
Istoga dana gospićka je vjernička zajednica na večernjoj misi molila za sve stradale u II. svjetskom ratu i poraću, a poslije mise za gospićke su žrtve i ove godine zvonila katedralna zvona, jer više desetljeća nije se smjelo ni govoriti o njihovoj mučeničkoj smrti.