Đakovo, 24. 10. 1994. (IKA) – Trodnevni Studijski dani posvećeni obitelji, koji su u organizaciji zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakuteta, Obiteljskog instituta đakovačke Teologije i Zavoda za znanstveni rad HAZU iz Osijeka počeli u Đakovu u četvrtak 20. listopada, završili su u subotu 22. listopada. Na skupu je sudjelovalo oko 350 sudionika i 20 predavača iz gotovo svih dijelova Hrvatske, crkvenih i svjetovnih stručnjaka na svim područjima obiteljske problematike. Prema riječima pokretača i voditelja organizacijskog odbora, dr. Pere Aračića, rektora Teologije u Đakovu i pročelnika njezina Obiteljskog instituta, tim Studijskim skupom priređenim o obiteljskoj temi, željelo se dati doprinos obilježavanju Međunarodne godine obitelji te tako potaknuti na zajedničku suradnju crkvene i društvene zajednice u skrbi za obitelj.
Otvarajući Studijske dane, đakovačko-srijemski biskup Ćiril Kos istaknuo je da su Crkva i međunarodna zajednica, istina, već zaključili Međunarodnu godinu obitelji, ali takve se godine slave, rekao je, da bi se “upozorilo na trajno nazočnu problematiku te se zauzetije nastavio potaknuti rad i stalno nastojalo na ostvarivanju zaključaka. Stoga su i ovi Studijski dani ne samo završnica obilježavanja obiteljske godine, nego i njezin plod. Oni su izraz ozbiljnijeg i studijskog pristupa obiteljskoj problematici, u kome se želi snimiti stanje i prepoznati perspektive, a istodobno i početak još zauzetijeg rada.” Skup je pozdravio i đakovački gradonačelnik Antun Fabijančić, a s dvije glazbene točke nastupio je i Mješoviti zbor studenata đakovačke Teologije.
Na skupu se radilo u tri velike cjeline. Prvi dio skupa sastojao se od pet plenarnih predavanja, koja su obuhvatila bračnu i obiteljsku problematiku, osvjetlivši je s različitih strana, te uvela u rad radionica. Drugi dio skupa radio je u pet usporednih radnih skupina, obuhvativši teme: “Demografska kretanja u Hrvatskoj”, “Konflikte, probleme i pomoć braku i obitelji”, “Crkva i obitelj”, “Brak i obitelj u zakonodavstvima”, te “Brak i obitelj u odgojnom sustavu”. U svakoj je radionici bilo po nekoliko koreferata koji su dodatno studijski osvjetlili pojedinu problematiku i uveli sudionike u raspravu. Treći dio skupa sastojao se iz plenarnih izvješća o radu pojedinih radionica i u iznošenju njihovih zaključaka za oblikovanje završnog proglasa, te u završnoj plenarnoj raspravi.