Oštarije, (IKA) – Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, u svetištu Gospe od čudesa u Oštarijama otvorena je u župnoj dvorani izložba molitvenika “Obiteljskom molitvom uz Riječ Božju ususret Papi”. Izložbu je pripremio župnik Oštarija i čuvar svetišta pop Antun Luketić, uvodnu riječ o značaju tiskane knjige i Modruša održao je predsjednik Katedre čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić, dok je izložbu otvorio generalni vikar Gospićko-senjske biskupije i nekadašnji župnik Oštarija mons. mr. Tomislav Šporčić. Zamisao za izložbu došla je od župnika Luketića, koji je tijekom blagoslova obitelji kod više njih zapazio vrlo vrijedne i stare molitvenike te ih odlučio sakupiti na izložbi. Brojni molitvenici, Novi zavjeti i Biblije kao i misali iz župe pokazatelj su koliko hrvatski vjernici drže do svog vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta. Trdić je zatim održao predavanje “O ulozi Modruša i Modruške biskupije u prvoj tiskanoj knjizi na slavenskom području i o ulozi biskupa Nikole Modruškoga u stvaranju Vatikanske biblioteke”. Na oštarskim prostorima rimske legije vodile su teške i krvave borbe, kako bi slomile posljednji otpor Japoda, a upravo tu na našoj Viničici im je bio glavni grad Metul. U velikim seobama naroda Hrvati naseljavaju prostor zapadnog dijela rimske provincije Ilirije. Prihvaćaju kršćansku vjeru i dominantnu latinsku tradiciju. S vremenom je uslijedio raskol kršćanstva, koje se dijelom priklanja Bizantu, a dijelom Rimu. Taj je raskol na našim prostorima ostavio duboki trag a Hrvati, odani i privrženi latinskoj tradiciji, Rimu i rimskom papi, našli su se na prvoj crti sukoba, suprotstavljeni dojučerašnjim sugrađanima i vjerskim istomišljenicima koji su se priklonili Bizantu. To postepeno prerasta u sukob tradicionalnih vrijednosti sukobljenih naroda i njihovih svjetonazora. Na prostorima urušenoga Bizanta turski osvajači stvaraju temelje novoga imperija. Velikim osvajačkim apetitima, i novom ratnom strategijom, brzo osvajaju krajeve koji su bili pod bizantskom vlašću ili utjecajem. Padom Bosne Osmanlije dolaze na hrvatske granice. U tim burnim povijesnim prilikama stvarana je hrvatska država i kultura. Prvi pisani dokument na hrvatskom jeziku, glagoljici, dio je kamene pregrade između svetišta i broda kapelice Svete Lucije u Baškoj na otoku Krku. Bašćanska ploča jedan je od najdragocjenijih spomenika hrvatske kulture. Upravo popovima glagoljašima pripada velika zasluga za očuvanje hrvatskoga jezika, pisma i kulturne tradicije. Glagoljalo se i na prostoru stare Modruške ili Krbavske biskupije. Od kada je godine 1248. senjski biskup Filip dobio pismeno dopuštenje pape Inocenta IV. za služenje glagoljaške mise u senjskoj katedrali, glagoljica je i službeno dobila “pravo građanstva”. Trdić posebno ističe jednu od najljepših i najvrjednijih, ručno pisanih hrvatskih knjiga Hrvojev misal koji je godine 1404. napisao pisar Butko za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, zatim Drugi novljanski brevijar popa Martinca, Misal kneza Novaka, koji je negdje u Lici 1368. napisao knez Novak Disislavić, poslužio je kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu: Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, čiji pretisak se može vidjeti i na ovoj izložbi.