"Objava, objave i ukazanja" (3)
Split (IKA )
Završen XII. međunarodni teološki simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Split, (IKA) – U popodnevnom dijelu drugoga dana XII. međunarodnoga teološkog simpozija “Objava, objave i ukazanja” KBF-a u Splitu, petorica predavača osvijetlili su 27. listopada zadanu temu pod psihološkim, teološkim, biblijskim, filozofskim i fenomenološkim vidom.
Dr. Mijo Nikić govorio je o psihološkom vidiku ukazanja u kontekstu integralne antropologije, kao i o mjerilima za istinitost i valjanost privatne objave, osobito se osvrnuvši na razlikovanje duhova kod sv. Ignacija Loyolskog. Dr. Dušan Moro u kratkom izlaganju “Teološko vrednovanje privatnih objava” dao je povijesni pregled tematike s kojom se teologija suočavala još od postapostolskog doba. Privatna objava prepoznata je kao autentična ako je usuglašena s predajom Crkve, s pologom vjere koji proizlazi iz Svetoga pisma. Kriteriji autentičnosti su načelo pravovjernosti, zatim u psihološkom redu duševno i ćudoredno zdravlje osobe vidioca te duhovni plodovi na opću korist Crkve.
U prvom dijelu izlaganja “Biblijska i izvanbiblijska mudrost” prof. dr. Marinko Vidović govorio je o fenomenološkom pristupu mudrosti, dok je u drugom dijelu razlagao odnos mudrosti prema Objavi. U Starom zavjetu prisutno je poistovjećivanje Duha Božjega i mudrosti u njihovim učincima, dok Novi zavjet Isusa nikada izričito ne poistovjećuje s mudrosti, budući Isus neizmjerno nadvisuje mudrost u odnosu na ono kako je starozavjetni pisci tematiziraju.
Prof. dr. Ivan Tadić u izlaganju “Tematiziranje objave kod Johna Lockea” govorio je o odnosu tradicionalne objave i uma, o zanosu i o čudima u mišljenju jednog od utemeljitelja engleskog empirizma. Siguran u primat racionalne prosudbe, Locke ipak ne osporava Objavu koja je nadilazi te naglašava “Sveto pismo jest i bit će uvijek krajnji vodič moga mišljenja”.
U izlaganju “Objava i liturgija – Fenomenološki aspekti sakramentalnog očitovanja” dr. Ivan Žižić govorio je o značenju liturgije kao Kristove sakramentalne prisutnosti. Također je istaknuo da vjernik i teologija ne vjeruju umjesto mišljenja, nego misle sadržaj iskustva vjere.
Nakon završne rasprave sudionicima se obratio prof. dr. Nediljko Ante Ančić, tajnik Povjerenstva znanstvenoga skupa, istaknuvši nakane koje su mu prethodile: razmotriti središnju temu kršćanske teologije, kršćansku objavu, kao i nužan suodnos teologije i iskustva vjere te obraditi pitanje kriteriologije u vrednovanju objava. Izrazio je nadu da je XII. međunarodni teološki simpozij na KBF-u u Splitu uspio bar donekle rasvijetliti aktualnu problematiku naznačenu na početku te obogatiti sudionike u teološkom znanju i poimanju prave duhovnosti. Također je najavio temu predloženu za idući simpozij: “Crkva i teologija u procesu europskih integracija”.
Dekan fakulteta prof. dr. Marinko Vidović zaključio je simpozij, zahvalivši se svim sudionicima, onima koji su na vidljiv i nevidljiv način pomogli u organizaciji, predavačima, gostima, studentima, osobito splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiću.