Zadar, (IKA) – “Sudeći po reakcijama nakon prvog broja, sa zadovoljstvom mogu reći da smo javnosti uspjeli prenijeti temeljnu poruku časopisa: želju da postanemo kulturni most između Hrvatske i drugih zemalja, naroda i kultura Europe i svijeta” piše uvodno Daniela Dumas, glavna urednica “Nove diplomacije” u drugom izdanju tog časopisa izašlom iz tiska ovih dana. Namijenjen diplomatskim i drugim međunarodnim predstavništvima, znanstvenim, kulturnim i društvenim ustanovama “smjelo je i ambiciozno zakoračio u hrvatski i međunarodni medijski prostor”. Potvrđuje to i Odbor za znanost, uređivačko-upravno tijelo tog časopisa koje okuplja niz eminentnih znanstvenih i kulturnih osoba iz svijeta; predsjednik je dr. Stijepo Obad a potpredsjednik Antonio Baldassarre, bivši predsjednik Ustavnog suda Italije i predavač na Papinskom Lateranskom sveučilištu. “Zemlja domaćin” u temi novog broja je Turska; sljedeći put to će biti Izrael, premda već i u ovom broju, u povodu 60 godina države Izrael, časopis donosi tekst naslovljen “Država koja je nikla iz pepela”. Obavijest je i o očekivanju novog diplomatskog predstavnika Svete Stolice pri UN-u, nakon nuncija Celestina Migliorea koji je tu dužnost obavljao pet godina. Povodom Dana hrvatske diplomacije koji se obilježava 7. lipnja objavljen je tekst o događaju koji je ishodištem odluke o obilježavanju tog datuma: 7. lipnja 879. g. papa Ivan VIII uputio je pismo hrvatskom knezu Branimiru priznajući mu vlast nad Hrvatskom, blagoslivljajući njega i hrvatski narod, što je značilo priznanje hrvatske suverenosti. U temi “Religija” o društvenoj integraciji religije kao metafizičkom, psihičkom i moralnom entitetu piše prof. dr. Nikola Skledar; između ostalog ističe: “Mogućnosti religije u suvremenom složenom i dinamičnom okruženju može značiti ponajprije duhovno sabiranje, moralnu katarzu i psihičku obnovu tj. u susretu s nadnaravnim – transcendiranje puke svakidašnje empirijske danosti, prolaznosti i konačnosti”. O tipologiji intelektualnog angažmana u društvu piše dr. Esad Ćimić. U poglavlju “Povijest – priča o gradu” predstavljena je bogata baština istarskog Huma, najmanjeg grada na svijetu s 18 stanovnika, odakle spomenici na glagoljici datiraju iz 11. st. U temi “Dobrotvori”, povodom 30. godišnjice smrti istaknutog hrvatskog iseljenika mr. Pere Obada, dr. Stijepo Obad opisuje tog velikog hrvatskog domoljuba i dobrotvora djelatnog u Hrvatskoj bratskoj zajednici, najstarijem i najbrojnijem hrvatskom društvu izvan domovine: “Temeljno opredjeljenje Pere Obada bilo je služiti čovjeku. Gajio je veliku ljubav i slogu među Hrvatima u SAD-u, velik dio imetka darovao je studentima u Hrvatskoj i u SAD-u”. “Crveni križ u suradnji s Vladom pomaže najpotrebitijima” naslov je razgovora s predsjednikom Hrvatskog Crvenog križa dr. Nenadom Javornikom koji predstavlja tu istaknutu humanitarnu organizaciju, uglednu u svijetu. U razgovoru ministar turizma RH Damir Bajs smatra jednom od strateških odrednica hrvatskog turizma razvoj kulturnog turizma, valorizaciju materijalne i nematerijalne baštine, povijesti i tradicije. Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i veza RH u intervjuu ističe da je autocesta do Dubrovnika neupitna, a most kopno-Pelješac nije samo most, nego predstavlja i konačno spajanje RH u jednu cjelinu. Karakter hrvatskih pregovora s EU u intervjuu s Brunom Lopandićem pojašnjava Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač s EU; između ostalog kaže: “Pregovori s EU su poput šahovske simultanke na velikom broju ploča. Što je veći broj šahovskih ploča i veći broj kombinacija s kojima se morate istodobno nositi, to je teže i imate manje vremena provesti nad svakom pločom u promišljanju poteza”.

U poglavlju o Turskoj objavljeno je niz tekstova, uz obraćanje veleposlanika Turske u Hrvatskoj, Umura Apaydina, s porukom: “Turska i Hrvatska odlično surađuju”. Najveći dio Turske smješten je na poluotoku Anatoliji, prvom području u kojem se počelo širiti kršćanstvo, gdje je rođen i sv. Pavao, sv. Nikola je službovao u gradu Myra; u Antiohiji, današnjoj Antakyji, Isusovi sljedbenici nazivali su se kršćanima, a posljednje godine života u kućici kod Efeza provela je i Djevica Marija. Objavljen je i razgovor s akademskim slikarom Matom Jurkovićem, autorom ciklusa portreta papa, Stepinca i Kuharića. Povodom 500. godišnjice rođenja Petra Zoranića, prof. dr. Slobodan Prosperov Novak piše o Zoranićevom, prvom hrvatskom romanu, “Planine”; povodom 100. obljetnice Hrvatskog pjevačko-glazbenog društva “Zoranić” taj je zbor opisan kao dio hrvatske povijesti. U čuvarima baštine prikazan je izvorni hrvatski proizvod, Tovareća mužika, specifična skupina tradicijskih glazbenika iz dugootočkog mjesta Sali. Predstavljen je i zadarski pjesnik Vinko Hajnc koji je osvojio srebrnu medalju za geslo mira UN-a na čiji je natječaj iz cijelog svijeta pristiglo više od 7000 prijedloga stihova. Iz njegove pjesme “Čuvar oblaka” nagrađeni su stihovi “Razvijte u sebi bezbrojne zastave duše, jedino one će vas konačno izbistriti u ljude”. Taj će stih biti tiskan i u UN-oj knjizi “Mudre izreke ljudi svijeta”.