Vijeće za laike Hrvatske biskupske konferencije i Kršćanska sadašnjost objavili su zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o Hrvatskome katoličkom pokretu, održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001. godine. Na skupu, koji je priređen u povodu stote obljetnice održavanja Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka, sudjelovalo je pedesetak povjesničara, teologa, sociologa i ostalih znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Bosne i Hercegovine.
Kako ističe uredništvo u predgovoru, posljednja godina XIX. stoljeća (1900.) trebala je biti svojevrsna prekretnica u javnom životu katolika uopće, a u Hrvatskoj posebno. Tada je sazvan Prvi hrvatski katolički kongres u Zagrebu s kojim je započelo snažno katoličko gibanje u hrvatskim zemljama. Odlučni poticaj za organiziranje Hrvatskoga katoličkog pokreta dao je krčki biskup dr. Antun Mahnić, koji je pokrenuo izlaženje filozofsko-teološkog časopisa Hrvatska straža, kojemu je bila namijenjena uloga branitelja kršćanskih načela u javnom životu. HKP je tijekom postojanja iznjedrio brojne organizacije, koje su djelovale na njegovim načelima: Hrvatsko katoličko akademsko društvo “Domagoj”, Hrvatski katolički narodni savez, Hrvatski katolički seniorat, Hrvatsku pučku stranku i ostale. Ideje pokreta širene su putem brojnih novina i časopisa: Luč, Riječke novine, Novine, Narodna politika, Seljačke novine, Jadran, Hrvatska straža, Hrvatska prosvjeta i drugi. Hrvatski katolički pokret, navodi se u predgovoru, nije bio lišen brojnih unutarnjih nedoumica i sporova. Odlučan povod za razbuktavanje unutarkatoličkih nesuglasica u Hrvatskoj bila je pojava Katoličke akcije. Za razliku od HKP-a, koji je bio organiziran “odozdo”, Katolička akcija, koja je definirana i proglašena enciklikom “Ubi arcano Dei”, bila je pokrenuta “odozgo”. Bitna razlika između ta dva tipa organiziranja katoličkih vjernika bila je i ta što pripadnici klera nisu mogli biti članovi organizacija Katoličke akcije, kao što je to bila uobičajena praksa u katoličkim pokretima. Sporenja o načinu organiziranja katolika, te bolno pitanje o ulozi politike i postojanja katoličke (kršćanske) političke stranke trajala su do početka drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj. Nakon 1945. društveno-političke okolnosti – totalitarni komunistički poredak – nije dopuštao nastavak djelovanja organizacija hrvatskih katolika temeljenih na načelima HKP-a i Katoličke akcije, zaključuje se u predgovoru.

Zbornik je podijeljen u četiri tematske cjeline. U prvom dijelu naslovljenom “Hrvatsko društvo u XIX. st. i povijesne pretpostavke nastanka Hrvatskoga katoličkog pokreta”, doneseni su referati koji objašnjavaju povijesne okolnosti u drugoj polovici XIX. st. koje su dovele do osnivanja Hrvatskoga katoličkog pokreta. “Nastanak Hrvatskoga katoličkog pokreta” tema je drugog poglavlja u kojemu se obrađuju događaji vezani uz Prvi hrvatski katolički sastanak. U trećem dijelu, koji nosi naslov “Djelovanje Hrvatskoga katoličkog pokreta do završetka prvoga svjetskog rata” govori se o prvoj fazi djelovanja HKP-a u razdoblju postojanja Austro-Ugarske Monarhije, a više autora ukazalo je na čestu isprepletenost organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta s politikom. U posljednoj cjelini obrađuje se djelovanje Hrvatskoga katoličkog pokreta između dvaju svjetskih ratova. U njoj se govori o više od dva desetljeća javnoga djelovanja organiziranih katolika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Cijena je zbornika, koji je uredio Zlatko Martijević, 280 kuna. (ika-ap/kj)