Knjiga u našoj sredini predstavlja prvu objavljenu studiju na hrvatskom jeziku o širokom pojmu modalnosti, koju u području glazbe treba shvatiti kao složenu glazbenu strukturu u kojoj različiti stupnjevi određene ljestvice, njihova organizacija u karakteristične formule, doprinose formiranju izvorne melodijske sheme, dinamički zasnovane na tradicionalnim odnosima bliskosti, privlačnosti i kretanja.

Knjiga obuhvaća pet cjelina. Prva, naslovljena Modalitet kao sustav klasifikacije gregorijanskoga repertoara, bavi se sustavom koji je poznat u liturgijskim knjigama pod nazivom octoechos, a koji je prvi put posvjedočen u Tonariju iz Saint-Riquiera iz 8. st.

U drugoj cjelini studije (Modalitet kao znanost o modalitetu gregorijanskoga repertoara) prikazan je razvitak modalnih ljestvica od arhaičnog modaliteta do sustava od osam starocrkvenih načina. Potom se iznose kriteriji za proučavanje modusa octoechosa kao što su struktura ljestvice modusa, hijerarhija stupnjeva te modalne note što autorica sublimira u pregledan i nadasve poučan pojedinačni opis svih modusa s naglaskom na glavne stupnjeve te ulogu ostalih stupnjeva pojedine ljestvice donoseći po nekoliko karakterističnih gregorijanskih kompozicija za svaki starocrkveni način. Ovaj prikaz može biti od pomoći ne samo gregorijanistima, nego i skladateljima musicae sacre kako bi proniknuli u bit odnosa među tonovima modusa. Odsječak završava prikazom karakterističnih melodijskih formula.

Novi, treći odlomak knjige povijesni je pristup razmišljanju o etičkim karakteristikama glazbe u grčkoj filozofiji i kulturi čije su misli presađene u područje kršćanstva. Četvrtom cjelinom studije modalitet se postavlja u kontekst ethosa ili modalnoga osjećaja gregorijanskoga repertoara, polazeći od sustava od osam ljestvica za koje Guido iz Arezza u 11. st. navodi da se dobro uklapaju u različita stanja duše. Tako su sa strane izražajnosti za svaki pojedini modus sažeti dosezi mnogih teoretičara glazbe uz opise jedinstvenih reljefnih prikaza i aforizmama iz opatije Cluny. U posljednjem, petom odlomku autorica Koprek proučava modalitet kao područje tekstualno-melodijske, semiološko-modalne i egzegetske analize na primjerima ulaznih pjesama gregorijanskoga repertoara liturgijskih vremena došašća, Božića, korizme i svetkovine Uskrsnuća Gospodinova proširujući istu analizu na liturgijske recitative Exultet, Annuntiatio Pasche i Kalende.

Iz recenzije doc. mr. art. Blaženka Juračića o knjizi čitamo: „Saznanja u ovoj knjizi nisu finalna i konkluzivna, već su sintetizirana usmjeravajući čitatelja na širu vizuru fenomena modalnosti. U ovoj se knjizi različiti vidovi promatranja modalnosti sintetiziraju da bi doveli do njezine praktične vrijednosti. Autorica izlaže modalne faktore jednostavno i jasno, povijesno i liturgijski kronološki…“

Pisani kritički osvrt prof. mr. art. Miroslava Martinjaka ističe: „Ova vrijedna knjiga u koju je uloženo puno truda i napora otkriva ono što nije bilo otkriveno i sabire na jednom mjestu ono što nazivamo crkvenim modusima koji su utkani u gregorijansku kompoziciju u svim njezinim oblicima… U knjizi je otkriven svijet duhovnoga, emotivnoga i teološkoga razumijevanja stare gregorijanske melodije i njezine najuže veze s porukom riječi koja nije bilo kakva riječ, već riječ Božja koja poučava, tješi, budi nadu i otvara horizonte vječnost… Knjiga će biti odličan priručnik studentima crkvene glazbe… a vjerujem da će mnogi znatiželjnici, muzikolozi i skladatelji posegnuti za njom u želji da otkriju svijet gregorijanskoga modaliteta i pokušaju ga utkati u suvremeni glazbeni izričaj.“