Glavni povod tiskanju „Spomenice župe Mrkopalj“ je u činjenici da se župa Mrkopalj nalazi pred svojom velikom obljetnicom – 250 godina od utemeljenja (8. travnja 1771. – 8. travnja 2021.). Ujedno, 250. rođendan župe je i 250. rođendan samoga Mrkoplja kao mjesta.

Osim zapisanog u Spomenici, objavljeni su i brojni prilozi: zapisi, fotokopirani sadržaji, novinski isječci, pisma, fotografije itd. Slikovito govoreći, cijeli jedan satelitski sadržaj koji je sada postao sastavni dio tiskane Spomenice. A osim toga poslužili su brojni dokumenti i pisma, osobito pisma župnika vlč. Ivana Butorca pronađena u župnoj arhivi.

Spomenica je podijeljena na cjeline prema razdobljima župnikovanja pojedinog župnika: vlč. Matija Glažar (1921. – 1933.), vlč. Ivan Butorac (1933. – 1954.), vlč. Petar Buč (1954. – 1967.), vlč. Ivoslav Linić (1967. – 15.10. 1970), vlč. Petar Bogut (1970. – 1995.).

U prvoj cjelini, posebno je zanimljiv prilog „Bitorajska buna”. U drugoj cjelini to je odlomak pod naslovom „Mrkopalj u partizanskim rukama“ (odnosi se na razdoblje od 14. ožujka 1942. do 20. svibnja 1942. godine).

Knjiga donosi i brojna pisma vlč. Butorca. Ona, između ostalog, otkrivaju srž zapleta oko pitanja crkvene imovine u kojem su se našli župa i župnik Mrkoplja. Mrkopalj je teško stradao u avionskom bombardiranju 6. travnja 1944. pri čemu su uz brojne ostale kuće u mjestu, teško stradali i gotovo svi crkveni objekti: župna crkva Sv. Filipa apostola, zavjetna crkva BDM Žalosne i župna kuća. Tadašnje jugoslavensko-komunističke vlasti ne samo da nisu pomogle u obnovi u ratu stradalih crkvenih objekata nego su, dok župnik na sve načine nastoji prikupiti sredstva za obnovu, na ta sredstva udarile i porez. Porez je u visini procijenjene vrijednosti župnoga stana i pripadajućeg joj zemljišta. Naravno, župa to nema čime platiti. Sud stoga izdaje nalog za pljenidbu, tj. najobičniju komunističku pljačku i otimačinu crkvenog posjeda.

Na kraju Spomenica donosi „Popis žrtava Mrkoplja u Drugom svjetskom ratu i poraću” kojega je sastavio vlč. Petar Bogut. Riječ je uglavnom o hrvatskim vojnicima, od kojih su većinu bez suda i sudišta pogubili nakon rata jugoslavenski komunisti. Uspostavom hrvatske države i taj je dokument mogao izići na svjetlost dana. Upisano je 206 imena.

Knjigu je urednički osmislio sadašnji župnik Ante Zovko. Grafičku pripremu i tisak potpisuje Foxstudio iz Viškova.