To nezaobilazno djelo „elementarne ekumenske pismenosti“ zajednički su objavile nakladničke kuće Teovizija i RRiF iz Zagreba. Tim novim izdanjem objedinile su gotovo pedesetogodišnji povijesni-ekumenski rad dr. Kolarića, petnaestak godina od objavljivanja prvog izdanja Kolarićeve knjige, i za nju primljene nagrade „Josip Juraj Strossmayer“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zagrebačkog velesajma za najuspješniji pothvat iz područja humanističkih znanosti 2005. godine, te popunile potrebu sadašnjeg hrvatskog vremena i prostora za takvim enciklopedijskim izdanjima koja prikazuju povijest, naučavanje i aktualno stanje kršćanskih crkava te nudi nezaobilazne podatke i znanja o ekumenskom djelovanju.

Novo izdanje, uz četiri prijašnja dijela – Temeljne teološke odrednice, Razjedinjeno kršćanstvo, Ekumenska propedeutika, Appendix oecumenicus – donosi i peti dio u kojem su objavljeni ugovori između Republike Hrvatske i vjerskih zajednica, o pitanjima od zajedničkog interesa. Autor u prva dva dijela kompetentno razjašnjava teološko nazivlje i druge opće pojmove koji su u vezi s kršćanstvom i kršćanskom teologijom, donosi pregled najznačajnijih kršćanskih zajednica formiranima tijekom prvog tisućljeća, tumači razoreno jedinstvo kršćana, razloge razmirica i unutarnje podjele kršćana, predstavlja crkve i kršćanske zajednice proizašle iz reformacije, crkve nastale uslijed odbacivanja papinskog primata.

U tumačenju ekumenske propedeutike iznosi se povijest ekumenskog pokreta i teme koje razdvajaju ili spajaju kršćansko jedinstvo, poput tema o krštenju, euharistiji i svećeništvu. Osobito je zanimljiva hrvatska ekumenska baština u povijesnom tijeku od kontroverzističke teologije, plodova Prvoga hrvatskog katoličkog kongresa 1900., interkonfesionalne odnose u Kraljevini Jugoslaviji, raspada Jugoslavije i razdoblje Nezavisne države Hrvatske, položaja i međusobnih odnosa vjerskih zajednica u komunističkoj Jugoslaviji te razdoblje ekumenskog realizma od 1990. godine.

Četvrti dio „Ekumenski dodatak“ pojašnjava nove religiozne pokrete, piše o lažnoj ili istinskoj pobožnosti, govori o pojmovima reinkarnacije i spiritizmu, Društvu Sai Baba, pokretu New Age, Hare krišni, tumačeći najznačajnije skupine i njihova djelovanja u Hrvatskoj, a novo poglavlje unutar tog dijela, pod naslovom Prirodne religije, pojašnjava prosvjetiteljstvo i sustav prirodne religije, masone, teozofe i antropozofe te njihovu dijametralnu oprečnost kršćanskom svjetonazoru.

U petom dijelu su objavljeni ugovori o pitanjima od zajedničkog interesa Vlade Republike Hrvatske s Islamskom vjerskom zajednicom u RH, sa Srpskom pravoslavnom crkvom u RH, s Bugarskom pravoslavnom crkvom u RH, Hrvatskom starokatoličkom crkvom i Makedonskom pravoslavnom crkvom u RH, Evangeličkom crkvom u RH i Reformiranom kršćanskom crkvom u RH te s Evanđeoskom (Pentekostnom) crkvom u RH, Kršćanskom adventističkom crkvom u RH i Savezom baptisitičkih crkava u RH. Na kraju petog dijela nalazi se rječnik temeljnih teoloških pojmova i značajnijih osoba.

Na kraju knjige su objavljeni opširni izvori i literatura, kazala imena i pojmova te recenzije, osvrti i priznanja o Kolarićevim ekumenskim postignućima, kao i prilozi o dvije aktualne teme: „Postoje uvjeti za osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve“ i „Ukrajinska pravoslavna crkva u borni za autokefalnost“, što se nastavlja na tekst „Katolička crkva u Hrvatskoj kao istinski prostor za ekumenske susrete i međureligijski dijalog“, u kojem se tumače događaji oko Crnogorske pravoslavne crkve i Makedonske pravoslavne crkve.

Temelji toga opsežnog i vrijednog dijela nastajali su u rubrici “Ekumensko upoznavanje” (1970-76) mjesečnika Veritas, koja je bila povjerena povjesničaru na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dr. Kolariću, koji je od 14. lipnja 1977. bio tajnik Vijeća za ekumenizam pri BKJ, osnovanog 26. rujna 1970. Baveći se ekumenskom problematikom i objavljujući članke, prikupljao je sadržaje i znanstvenu građu, na temelju čega su nastale tri knjige: “Istočni kršćani” (objavljena 1982. ), “Pravoslavni” (1986.) i Kršćani na drugi način (1975.) Te je knjige zaokružilo, dopunilo i proširilo prvo izdanje nakladnika “Prometej” 2005. godine, a izdanje je na 1430 stranica objedinilo spomenuta djela dr. Kolarića i obogatilo sve, kako akademsku zajednicu, tako i zainteresirane čitatelje, za međusobno zbližavanje i bolje razumijevanje svih kršćana na ovim prostorima.

Uvodeći u tematiku na početnim stranicama novog izdanja dr. Kolarić ističe da je, osim susreta s tradicionalnim kršćanskim i nekršćanskim vjerskim zajednicama Katolička crkva među Hrvatima na svom etničkom povijesnom prostoru suočena u svojoj novijoj povijesti s pojavom najrazličitijih vjerskih zajednica i pokreta protestantske provenijencije te s najrazličitijim pokretima koji su pod snažnim utjecajima raznih orijentalnih religija i koji nude današnjem čovjeku tzv. ‘novu religioznost’, a zbog čega ih neki nazivaju i ‘novim religioznim pokretima’. „Oni se pojavljuju kao ozbiljna konkurencija tradicionalnim kršćanskim crkvama i predstavljaju izazov kršćanskoj poruci, koja postaje sve manje vjerodostojna u suvremenom svijetu zbog sve veće dekristijanizacije društva“, zaključuje dr. Kolarić, jedan od utirača, kako sam piše, „ekumenske staze na tadašnjem tvrdom južnoslavenskom vjerskom tlu“, koji je svoje službeno djelovanje u Vijeću za ekumenizam završio 15. veljače 1990., kada je „zbog neargumentiranih napada crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve na njegovu knjigu ‘Pravoslavni’, objelodanjenu 1985. godine, dao ostavku“, ali se ekumenizmom nastavio baviti i dalje, ostavljajući plodove svoga rada novim naraštajima.

I za ovo izdanje vrijede riječi pokojnog prof. dr. Tomislav Ivančića, izrečene na promociji prvog izdanja 9. lipnja 2005. godine, da knjiga ima tri karakteristike: da su u njoj na jednom mjestu objedinjene već objavljene knjige, da ima obilje novih sadržaja te da se kroz knjigu itekako provlači osobna draž i udio autora u ekumenskom djelu.

Knjiga se može nabaviti u knjižari Teovizije na Kaptolu 26 ili naručiti na online knjižari Teovizije.