Zagreb, (IKA) – U organizaciji Ministarstva europskih integracija i ogranka Svjetske konferencije religija za mir u dvorani “Vijenac” Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa na Kaptolu održan je 27. ožujka simpozij “Oblikovanje mentaliteta u hrvatskom društvu pri ulasku u Europsku uniju”. Sudionike simpozija na početku je pozdravila ministrica europskih integracija mr. Kolinda Grabar Kitarović, istaknuvši kako se susretom želi pridonijeti senzibilizaciji pojedinca kada je riječ o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Cilj pristupa Hrvatske u EU jest bolji standard, bolja organizacija društva, zdravstva te otvaranje novih radnih mjesta, istaknula je ministrica, dodavši kako sam ulazak u EU nije toliko težak, “koliko je teško dovesti Europu u Hrvatsku”. Napomenula je kako će svaka pojedina zemlja članica, sadašnja ili buduća, svojim jezikom, kulturom, tradicijom, svojom povijesti i religijskim opredjeljenjima pridonijeti bogatstvu Europe.
U ime Svjetske konferencije religija za mir RH nazočne je pozdravio njezin predsjednik varaždinski biskup Marko Culej, koji je istaknuo kako treba promijeniti shvaćanje i mentalitet svakog pojedinca kako bi Hrvatska što lakše ušla u EU. Tome može na posebni način pridonijeti Crkva u izgrađivanju Europe, a takav put je evanđeoski i temelji se na Kristu, rekao je biskup Culej. Govoreći o vjeri, biskup je posvjedočio kako ona želi pridonijeti da ljudi budu bliži jedni drugima.
Nazočnima se obratio i ministar kulture i Vladin predstavnik za odnose s vjerskim zajednicama mr. Božo Biškupić, rekavši da Vlada RH dijeli stav da pozivanje na kršćanske korijene u europskom Ustavu Uniju može samo ojačati, a nikako ugroziti. Ministar je istaknuo kako se Hrvatska ponosi svojim povijesnim i kulturnim dobrima kojima su zasigurno pridonijeli susreti vjera i religija na ovom području, a što će ojačati i obogatiti EU.
U ime EU sve je pozdravio savjetnik predsjednika Europske komisije za dijalog s Crkvama i religijskim zajednicama dr. Michael Weninger, istaknuvši kako je Hrvatska dio Europe po svome povijesnome i teritorijalnom ustrojenju i izrazivši nadu kako će Hrvatska uskoro ući u EU.
U ime Srpske pravoslavne crkve, kao izaslanik metropolita Jovana Pavlovića, sve je pozdravio protojerej stavrofor Marinko Juretić, izrazivši nadu kako će simpozij pomoći da se pridonese skladu i miru u svijetu. Predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić nazočnima je skrenuo pozornost na uspjeh međureligijskog dijaloga u Hrvatskoj, koji traje od 1991. godine, a što može poslužiti kao uzor i model mnogim europskim zemljama. Omerbašić je upozorio na prisutnost islama u Europi i njegov prinos te istaknuo kako ustrojstvo odnosa Islamske zajednice i države u Hrvatskoj može poslužiti kao model ostalim europskim zemljama. Nazočnima se obratio i potpredsjednik Svjetskog saveza baptističkih crkava dr. Branko Lovrec, rekavši kako su baptisti svjesni i spremni pridonijeti razvoju međureligijskih odnosa na svim područjima te na taj način pridonijeti obogaćenju Europe. Predstavnik Evangeličke crkve u RH Branko Berić rekao je kako Crkva ima veliku ulogu u približavanju europskim integracijama, jer može mijenjati mentalitet svojih vjernika. Berić je poručio kao će Hrvatska ući u EU jedino ako se kod ljudi razvije svijest da je to moguće. U ime Koordinacije židovskih općina u RH i njezina predsjednika dr. Ognjena Krausa nazočne je pozdravila Jasminka Domaš-Nalbantić, upozorivši kako globalna pa i europska odgovornost proizlazi iz odgovornosti pojedinca te da to što neki imaju drugačije mišljenje ne mora značiti neprijateljstvo prema nekome.

Simpozij je nastavljen predavanjem pomoćnoga zagrebačkog biskupa Josipa Mrzljaka “Po evangelizaciji u EU”. Biskup Mrzljak istaknuo je kako se Crkva prepoznaje kao dio Europe. Navodeći riječi pape Ivana Pavla II., biskup je pozvao da Evanđelje uđe u Europu. Govorio je o zajedništvu pri stvaranju svijeta, danu pedesetnice i govoru apostola u jezicima kada su ih svi razumjeli, povezujući dijelove Svetog pisma sa zajedništvom EU. Istaknuo je kako kršćani žele biti otvoreni Duhu Božjemu i onome što je najbolje za čovjeka, a to je Evanđelje. Svima je kako uzor stavio zagrebačke nadbiskupe Augustina Kažotića, kao čovjeka širokih vidika, te kardinala Franju Kuharića kao čovjeka koji je bio putokaz ljubavi prema bližnjemu. “I mi želimo slijediti Krista i obogatiti svakog čovjeka što će biti naš prinos za cijelu Europu”, rekao je biskup Mrzljak, podsjetivši na bogatu hrvatsku povijest i kulturu.
Kako je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul bio u radnom posjetu Americi, njegov prilog o shvaćanju ministarstva o ulasku Hrvatske u EU, pročitao je glasnogovornik Ministarstva. Žužul je istaknuo kako je najveća pozornost za ulazak Hrvatske u EU usmjerena na Vladu, tj. na gospodarstvo, poljoprivredu, bankarstvo, a manje se govori o ljudskoj dimenziji pojedinca što je mnogo važnije. U društvu, pa tako i oko ulaska u EU, veliku ulogu imaju nevladine organizacije i vjerske zajednice, napomenuo je Žužul, istaknuvši kako EU ne traži ujednačavanje mentaliteta i kultura već da je raznolikost temelj EU.
Dr. Weninger govorio je o značenju dijaloga s religijama i Crkvama za proširenje europskih integracija. Istaknuo je kako su EU osnovali izričito ljudi katoličkog vjerskog opredjeljenja, ali da EU nikako nije klub kršćana ili neka vjerska organizacija. Institucije EU stvorene su kako bi bile otvorene svim građanima Europe, bez obzira na njihovu vjersku opredijeljenost ili neopredijeljenost. Europa ima svoje vjersko nasljeđe te se temelji na četiri stupa koja počivaju u Jeruzalemu, Istanbulu, Ateni i Rimu. No, u Europi nije prisutno samo kršćanstvo, već i židovstvo te i islam, ali se radi o kršćanskom nasljeđu Europe. Kršćanski utjecaj prvenstveno se vidi na utjecaju kulture. Govoreći o vjerskim zajednicama i religijama u Europi, Weninger upozorava kako nije moguće stvoriti europski identitet ako EU ne uzme u obzir ono što čini i kako živi stanovništvo EU. Govoreći o odvajanju Crkve od države, Weninger istaknuo kako to ne stoji niti u teoriji, a niti u praksi. Veličina sustava EU jest u suradnji Crkve i države. Sveto, ističe Weninger, ima utjecaj na stvaranje mentaliteta koji se odnosi na stvaranje europskih integracija. Europu se zamišlja u jednom vidu kao konfederaciju, a u drugom kao federaciju s centralnom Vladom, predsjednikom i jednim ustavom. Prema njegovu mišljenju, budućnost će pokazati da će Europa funkcionirati po načelu koje će biti između konfederacije i federacije. Kazao je kako Katolička crkva jedina od religija ima sustavni koncept o politici i djelovanju EU, dok su ostale religije dale dobre prijedloge. Istaknuo je kako Europa u dijalogu s islamom želi od muslimana napraviti Europljanina koji će ostati musliman. Završavajući svoje izlaganje, Weninger je upozorio kako između slobode i reda treba postojati dobra ravnoteža, a u tome veliku ulogu mogu odigrati vjerske zajednice.
Na Simpoziju su održana i kratka izlaganja predsjednika Odbora za europske integracije Sabora mr. Nevena Mimice o ulozi Sabora u pristupanju EU, dr. Ante Čičin-Šaina iz Copernicus Adriatica o prilagodbi Hrvatske većoj prisutnosti stranaca i prof. Ivice Sokola s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar o Hrvatskoj u Europi: uporišta i kušnje.