Zagreb, (IKA) – U sklopu simpozija “Oblikovanje mentaliteta u hrvatskom društvu pri ulasku u Europsku uniju”, koji su organizirali Ministarstvo europskih integracija i ogranak Svjetske konferencije religija za mir, u subotu 27. ožujka u dvorani “Vijenac” Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa na Kaptolu, pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak održao je predavanje na temu “Po evangelizaciji u EU“. Biskup Mrzljak je istaknuo kako se Crkva prepoznaje kao dio Europe. Citirajući papu Ivana Pavla II. biskup je pozvao da Evanđelje uđe u Europu. Govorio je o zajedništvu pri stvaranju svijeta, danu pedesetnice i govoru apostola u jezicima kada su ih svi razumjeli, povezujući dijelove Svetog pisma sa zajedništvom EU. Biskup je rekao kako kršćani žele biti otvoreni Duhu Božjemu i onome što je najbolje za čovjeka, a to je Evanđelje. Svima je kako uzor stavio zagrebačke nadbiskupe Augustina Kažotića, kao čovjeka širokih vidika, te kardinala Franju Kuharića kao čovjeka koji je bio putokaz ljubavi prema bližnjemu. “I mi želimo slijediti Krista i obogatiti svakog čovjeka što će biti naš prinos za cijelu Europu”, rekao je biskup Mrljak podsjetivši na bogatu hrvatsku povijest i kulturu.
Kako je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u radnom posjetu Americi, ministrov dopis u kojem govorio o shvaćanju ministarstva o ulasku Hrvatske u EU, pročitao je glasnogovornik Ministarstva. Žužul je istaknuo kako je najveća pozornost za ulazak Hrvatske u EU usmjerena na Vladu, tj. na gospodarstvo, poljoprivredu, bankarstvo, a manje se govori o ljudskoj dimenziji pojedinca što je, kako ističe Žužul, mnogo važnije. U društvu, pa tako i oko ulaska u EU, veliku ulogu imaju nevladine organizacije i vjerske zajednice, ističe Žužul naglašavajući kako EU ne traži ujednačavanje mentaliteta i kultura već da je raznolikost temelj EU.
Savjetnik predsjednika Europske komisije za dijalog s Crkvama i religijskim zajednicama dr. Michael Weninger govorio je o dijalogu s religijama i Crkvama za proširenje europskih integracija. Na početku izlaganja Weninger je istaknuo kako su EU osnovali izričito ljudi katoličkog vjerskog opredjeljenja, ali da EU nikako nije klub kršćana ili neka vjerska organizacija. Institucije EU stvorene su kako bi bile otvorene svim građanima Europe bez obzira na njihovu vjersku opredijeljenost ili neopredijeljenost. Europa ima svoje vjersko nasljeđe te se temelji na četiri stupa koja počivaju u Jeruzalemu, Istambulu, Ateni i Rimu. No, u Europi nije prisutno samo kršćanstvo, već i židovstvo te i islam, ali se radi o kršćanskom nasljeđu Europe. Kršćanski utjecaj prvenstveno se vidi na utjecaju kulture. Govoreći o vjerskim zajednicama i religijama u Europi, Weninger upozorava kako nije moguće stvoriti europski identitet ako EU ne uzme u obzir ono što čini i kako živi stanovništvo EU. Govoreći o odvajanju Crkve od države, Weninger istaknuo kako to ne stoji niti u teoriji, a niti u praksi. Velikina sustava EU jest u kooperaciji Crkve i države. Sveto, naglašava Weninger, ima utjecaj na stvaranje mentalitet koji se odnosi na stvaranje Europskih integracija. Europu se zamišlja u jednom vidu kao konfederaciju, a u drugom kao federaciju s jednom centralnom Vladom, predsjednikom i jednim ustavom. Po mišljenju Weninger budućnost će pokazati da će Europa funkcionirati po principu koji će biti između konfederacije i federacije. Weninger je rekao kako Katolička crkva jedina od religija ima sustavni koncept o politici i djelovanju EU, dok su ostale religije dale dobre prijedloge. Istaknuo je kako Europa u dijalogu s Islamom želi od muslimana napraviti Europljana koji će ostati musliman. Završavajući svoje izlaganje, Weninger je upozorio kako između slobode i reda treba postojati dobra ravnoteža, a u tome veliku ulogu mogu odigrati vjerske zajednice.
Simpozij je nastavljen predavanjima predsjednika Odbora za europske integracije Sabora mr. Nevena Mimice o ulozi Sabora u pristupanju EU, dr. Ante Čičin-Šain iz Copernicus Adriatica o prilagodbi Hrvatske većoj prisutnosti stranaca, prof. Ivice Sokola s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar o Hrvatskoj u Europi: uporišta i kušnje. Uslijedit će rasprava i zaključak simpozija koji će izložiti dr. Adalbert Rebić.