Petrovaradin, (IKA/TU) – U svetištu Gospe Snježne na Tekijama kod Petrovaradina u nedjelju 28. listopada priređena je svečanost obilježavanja 30. obljetnice smrti petrovaradinskog skladatelja i orguljaša Stanislava Prepreka. Program svečanosti započeo je okupljanjem štovatelja Preprekova stvaralaštva kraj njegova groba na Novomajurskom groblju u Petrovaradinu. Uslijedilo je euharistijsko slavlje u crkvi Gospe Snježne na Tekijama kojim je službeno zaključeno ovogodišnje bogoslužje i hodočašće na Tekije. Nakon mise održana je svečana akademija Prepreku u čast pod nazivom “Glazbeni genij petrovaradinske Crkve”.
Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 30. obljetnice smrti petrovaradinskog skladatelja i orguljaša Stanislava Prepreka organiziralo je Ravnateljstvo svetišta na Tekijama u Petrovaradinu. Na akademiji su sudjelovali pjevači, svirači, orguljaši, zborovi, koji su se predstavili skladbama i pjesmama koje je skladao Stanislav Preprek: “Od istoka sunčanoga”, “Zdravo Zvijezdo mora”, “O Kriste”, “Zdravo Djevice”, “O, Sunce spasa Isuse”… Okupljenima je prikazan i predstavljen bogati program Preprekovih skladbi uz sudjelovanje mješovitog zbora Hrvatskoga kulturnog prosvjetnog društva Jelačić” iz Petrovaradina, VIS-a “Tekije” iz Petrovaradina, orguljašice Marije Družijanić koja je diplomirala orgulje na Fakultetu glazbene umjetnosti u Beogradu, operne pjevačice Zorice Belić, i audio snimaka izvedbi Preprekovih pjesama.
Na polju crkvene glazbe na kraju akademije podijeljene su zahvalnice za dosadašnji rad: prof. Đuri Rajkoviću, pijanistu, orguljašu i zborovođi i Anici Nevolić, orguljašici, zborovođi, koji su jedni od učenika Stanislava Prepreka.
Stanislav Preprek (16. travnja 1900. – 13. veljače 1982.), bio je hrvatski zborovođa, orguljaš, skladatelj, melograf, književnik, pisao je novele i pjesme i publicistička djela, a prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (sa njemačkog je preveo asirsko-babilonski ep “Gilgameš”). Objavio je glazbene skladbe, simfonije, djela za gudačke kvartete, klavirske sonate, skladbe za orgulje, solističke dionice, klavirske minijature. Skladao je minijature prema svojim impresionističkim uzorima. Upoznavanjem rada Nove bečke škole, u skladbama mu se javlja ekspresionizam. Po njemu se danas zove hrvatsko umjetničko kulturno prosvjetno društvo u Novom Sadu, osnovano 2005. godine. Uglazbio je stihove himne hrvatskom banu Josipu Jelačiću koje je napisao Đuro Arnold.