Grobnik, (IKA) – “Mnogi danas govore: pustimo povijest, bolje da se bavimo sadašnjošću”, započeo je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović izlaganje povodom 340. obljetnice stradanja Zrinskog i Frankopana, 30. travnja u Kaštelu u Gradu Grobniku. “Trebamo se čuvati onih koji preskaču stranice povijesti i govore nam da tako činimo. Oni stvaraju dvostruke kriterije i kroje sadašnjost kako im paše. Govore da neke zločine treba suditi, a neke zaboraviti. Spašavati povijest znači spašavati istinu. Bez povijesti smo bez temelja, a takvi smo podložni manipulacijama.”
Biskup je objasnio da se na primjeru osude Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana od strane Beča vidi kako je samostalna Hrvatska oduvijek tretirana kao krimen, zločinački pothvat. Nakon dugotrajne istrage Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan 30. travnja 1671. bili su osuđeni od Beča te pogubljeni zbog uvrede kralja i izdaje zemlje iako su se isticali u obrani Europe od Turaka. Njihov je krimen što su željeli samostalnu Hrvatsku. Biskup Bogović podsjetio je i na druge osobe iz hrvatske povijesti, poput Bana Jelačića ili blaženog Stepinca, koji su također osuđivani zato što su htjeli samostalnost Hrvatske. “Tu hipoteku nosi i Hrvatska danas. Nedavna Haška presuda to potvrđuje, bez obzira što neki tvrde da je to presuda samo pojedincima.” Biskup je pozvao okupljene da se ne mire s takvim osudama hrvatskih težnji za nezavisnost. “Svi možemo nešto učiniti, a mora to i Crkva koja se uvijek u kriznim situacijama zalagala za dobrobit naroda. Može se ovo pokazati i kao milosno vrijeme koje će u nevolji opet pojačati zajedništvo”, zaključio je biskup svoje izlaganje.
Predsjednik katedre čakavskog sabora Stanislav Lukanić na početku susreta podsjetio je na vezu Frankopana s Gradom Grobnikom čiji je bio i kaštel u kojemu je održano predavanje. Iva Lukežić pripremila je pismo koje je prije smrti Petar Zrinski napisao svojoj ženi Katarini, koje je već 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika. “To je pismo čovjeka koji čeka pogubljenje, jedno od najpotresnijih u našoj povijesti”, rekla je. Pismo je na starom hrvatskom jeziku koji je mješavina kajkavskog i čakavskog, pročitala vjeroučiteljica Marta Simčić-Zoretić.
Biskup Bogović, u propovijedi na misi zadušnici za hrvatske velikane na starohrvatskom jeziku, rekao je da to pismo prikazuje Zrinskog kao velikog domoljuba i vjernika. “U njemu se vidi da je Petar prevladao strah od smrti, s vjerom u vječni život, uvjeren da je učinio pravednu stvar.”