Obljetnice hrvatskog pjesnika Marka Vukasovića

Zagreb, 25. 4. 1994. (IKA) – U Stojdragi na Žumberku, u okviru tradicionalnog jurjevskog proštenja, u nedjelju 24. travnja komemorirana je 50. obljetnica pogibije i 80. obljetnica rođenja hrvatskog pjesnika, Žumberčanina Marka Vukasovića. O pjesnikovu životu i plodnom svestranom stvaralačkom radu, govorio je predsjednik Društva Žumberčana iz Zagreba, odvjetnik Petar Badovinac. Istaknuo je da je Vukasović bio poznato ime u kulturnom životu Hrvatske i Žumberka između dva rata: glumac, redatelj, suradnik brojnih časopisa, športaš, planinar, a ponajprije pjesnik, Marko Vukasović bio je veliki zaljubljenik svog žumberačkog kraja, kome je ispjevao i mnoge svoje stihove. Među najpoznatijima su njegove elegične pjesme posvećene žumberačkom zavičaju i Samoborskom gorju te mnoge domoljubne pjesme.
Komemoriranje jubileja pjesnika Marka Vukasovića, samo je jedan u nizu kulturnih događaja na Žumberku, kojih je proslava u ovoj godini započela obilježavanjem obljetnica velikih Žumberčana, istaknuo je u govoru predsjednik Društva Žumberčana. Dosada su na Žumberku, rekao je Badovinac, već obilježeni jubileja velikih Žumberčana i to: 150. obljetnica rođenja Tadije Smičiklasa, “Herodota hrvatske povijesti”, 150. obljetnica rođenja Josipa Torbara, glasovitog pedagoga i predsjednika Akademije, 110. obljetnica rođenja biskupa Janka Šimraka i 70. obljetnica smrti hrvatskog pjesnika Jovana Hranilovića. Skup je pozdravila i gospođa Ranka Novosel, predsjednica ogranka Matice Hrvatske iz Samobora. Vukasovićeve stihove krasnoslovila je dramska umjetnica Smiljka Bencet, popularna Regica, koja je vodila popodnevni kulturno-zabavni program, koji se nastavio uz glazbu i pjesmu.
Svečanu liturgiju uz blagdan sv. Jurja zaštitnika župe Stojdraga predvodio je Živko Kustić, a crkveno je slavlje završilo procesijom i markovskim blagoslovom polja, livada, vinograda i šuma. Tradicija jurjevskog proštenja koje se u Stojdragi nekada svečano slavilo, bilo je prekinuto nakon prošlog rata, a ove je godine obnovljeno na poticaj župnika Mile Vranešića.