Senj, (IKA) – Na svečanome misnom slavlju na blagdan Gospe Karmelske, zaštitnice grada Senja, na kojem se u srijedu 16. srpnja okupilo oko dvije tisuće Senjana i hodočasnika uz sudioništvo dvadeset svećenika Gospićko-senjske biskupije i Riječke nadbiskupije te gostiju iz Austrije, gospićko-senjski biskup Mile Bogović obnovio je drevni senjski Kaptol sv. Marije. Nakon što je 1969. godine tadašnja Senjsko-modruška biskupija ušla u sastav Riječko-senjske nadbiskupije senjski Kaptol je prestao djelovati, ali nije nikada prestao formalno postojati te nakon što je 2000. ustoličena najmlađa hrvatska biskupija Gospićko-senjska, pristupilo se obnovi Senjskog Kaptola.
U prepunoj Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u nazočnosti mnoštva hodočasnika iz Austrije te ogulinskoga i slunjskog kraja, biskup Bogović je na misnom slavlju uveo u službu šest kanonika koje je imenovao 20. ožujka ove godine. Župnik i dekan senjski Mile Čančar imenovan je za kanonika pokorničara, župnik i dekan ogulinski mons. mr. Tomislav Šporčić za kanonika teologa, župnik i dekan slunjski mons. Mile Pecić za kanonika lektora, župnik cetingradski mons. Marijan Ožura za kanonika rizničara i župnik rakovički Petar Bogut za kanonika kantora, dok je za začasnog kanonika imenovan svećenik iz biskupije Graz u Austriji Johannes Regner. Biskup Bogović istaknuo je najznačajnije trenutke u povijesti senjskog Kaptola, jedinog na svijetu gdje se pisalo glagoljicom, a koji je star koliko i grad podno Nehaja. Senjski kaptol bio je pionir tiskarstva na slavenskom jugu s glagoljskom tiskarom iz davne 1494. godine na kojoj je kanonik Blaž Baronić tiskao glagoljski misal. U svijetle trenutke povijesti ubraja se i junaštvo senjskih kanonika koji su pali sa svojim biskupom Antunom De Dominisom pod Klisom boreći se protiv Turaka. Premda poraženi, donijeli su ključeve grada Klisa u Senj. Upravo je njih biskup Bogović predao predstojniku Mili Čančaru, simbolički mu predajući ovlasti, baš kao i pečat senjskog Kaptola dobiven od njemačkog kralja Zigismunda iz 1392. godine. Posebno je, uz domaće kanonike, zahvalio Jozefu Regneru, koji je mnogo učinio za prostor biskupije u tijeku i nakon Domovinskog rata u materijalnom, ali i duhovnom pogledu. Johannes Regner zahvalio se na ukazanoj časti imenovanja za kanonika senjskog Kaptola, uz vjerovanje da će to još više učvrstiti prijateljstvo Štajerske i Hrvatske.
Uloga senjskog Kaptola imat će jasno drukčiju ulogu nego prethodnih stoljeća i to najviše u liturgijskom pogledu, pogotovo prigodom priređivanja važnijih liturgijskih slavlja, kao što je bio slučaj s proslavom Gospe Ribarske u Senju.