Slunj, 15. 2. 1996. (IKA) – Povjerenstvo za obnovu ratom stradalih župa rijeeko-senjske nadbiskupije održalo je 13. veljaee prošireni sastanak svih odgovornih za obnovu župa slunjskog dekanata. Na sastanku je bio nazoean rijeeko-senjski nadbiskup Anton Tamarut zajedno s elanovima Povjerenstva dr. Milom Bogoviaem, dr. Milanom Šimunoviaem i Milom Peciaem i sveaenicima slunjskog dekanata. Nakon uvodnih rijeei predstojnika Povjerenstva dr. Bogoviaa, pojedini su župnici iznijeli trenutno stanje u svojim župama glede procjene šteta, vršenja popravaka i sre?ivanja dokumentacije. Župnik Slunja, Blagaja i La?ovaca i dekan slunjskog dekanata Mile Pecia iznio je podatke o svemu što je ueinjeno na obnovi župnog stana u Slunju, naumu izgradnje crkve i njena proširenja, te o najnužnijoj obnovi crkve u La?evcu, da se može održavati bogoslužje. O obnovi župa Rakovice, Drežnik Grad i Korenica govorio je župnik Pero Boguta, istaknuvši zahvalnost Hrvatskoj vojsci koja je dodijelila prostor za župnika i bogoslužje u Korenici. Župnik župa Cetingrad i Cvitlovia Marijan Ožura izvijestio je nazoene o izvo?enju nužnih radova za obnovu vjeronauene dvorane kako bi bila osposobljena za služenje mise. Istaknuto je prvenstvo glede obnove pojedinih crkvenih zgrada, tako da se poštuju konzervatorski radovi. Potrebna je suradnja izme?u svih koji su odgovorni za obnovu ratom stradalih župa, kao i suradnja s nadležnim ministarstvima, odnosno upravama. Od župnika kojima su povjerene ratom stradale župe, oeekuje se da župama koje su ponudile “kumstvo” jave koja su prvenstva u obnovi, posebice za poeetno snalaženje i pokretanje crkvenoga života. U radu struene skupine bili su nazoeni i tajnik nadbiskupije Nikola Imbrušek, te tajnica Ureda povjerenstva Marija Gržinia.
Poslijepodne, nadbiskup Tamarut predvodio je misno slavlje u Kostajnici, te je izrazio svoju zahvalnost zajedno s kostajniekim župnikom Perom Bogutom predstavnicima hrvatske vojske, posebice generalu Norcu, i civilne vlasti Mili Eanearu koji su ustupili prostor za potrebe župe. To misno slavlje iznimno je važno za kostajnieki kraj jer je nakon 50 godna ponovno oživio vjernieki život na tim prostorima