Budi dio naše mreže
Izbornik

OBRAĆANJE POMOĆNOG BISKUPA ĐAKOVAČKOG MARINA SRAKIĆA VJEROUČITELJIMA ĐAKOVAČKE BISKUPIJE

Đakovo (IKA )

Pred početak nove vjeronaučne i školske godine, pomoćni biskup i generalni vikar đakovačke biskupije Marin Srakić obratio se svim vjeroučiteljima - svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjeroučiteljima svjetovnjacima đakovačke biskupije kako bi im dao upute i smjernice za budući vjeroučiteljski rad.

Đakovo, 25. 8. 1994. (IKA) – Pred početak nove vjeronaučne i školske godine, pomoćni biskup i generalni vikar đakovačke biskupije Marin Srakić obratio se svim vjeroučiteljima – svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjeroučiteljima svjetovnjacima đakovačke biskupije kako bi im dao upute i smjernice za budući vjeroučiteljski rad. Podsjetivši da se nekada svečano slavio “Dan vjeronauka” s bogatim programom za vjeroučenike, biskup je istaknuo da se svečani liturgijski početak školske godine ni ove godine ne bi trebao zanemariti. Oslikavši prilike od prije četiri godine, kada se, nakon razmatranja pitanja vjeronauka na svim razinama od Biskupske konferencije i Ministarstva prosvjete do vjeroučitelja, odlučilo ući u avanturu koja se zove “vjeronauk u školi” – osnovnoj, a po mogućnosti i srednjoj, oko šest stotina svećenika, redovnika i redovnica, angažiralo se u toj “avanturi”, istaknuo je biskup. Sada je iza Crkve i vjeroučitelja trogodišnje razdoblje, iz koga “ubiremo plodove – dobre i loše”, nastavio je biskup, dodavši da “raduje što su uspostavljene dobre i humane veze s učiteljsko-nastavničkim i profesorskim zborovima”, i što u odgoju djece nismo svrstani na “opozicijsku stranu”. Raduje, kaže dalje biskup, što su se kroz školski vjeronauk mnoga djeca i mladi, prije daleko od Crkve, uključili u život župne zajednice i pristupili sakramentima (primjerice u župi Osijek 1 prošle je godine bilo 600 prvopričesnika, u župi Sl. Brod 750, a neke župe imaju još impozantnije brojke). Ne bi se moglo reći da su to učinili u prvom redu iz “političkih razloga”, rekao je biskup, istaknuvši kako raduje i to što su se i mladi vjernici angažirali u školskom vjeronauku i s oduševljenjem se spremaju za službu vjeroučitelja ili već rade na tom području. Ima i nedostataka i prigovora, upozorava pomoćni đakovački biskup, ali, ipak ne onoliko koliko bi se, s obzirom na nedugu praksu, moglo očekivati. Tako neki prigovaraju kako je Crkva nespremna ušla u tu avanturu, da nema dovoljno školovanih vjeroučitelja. Sudeći po tome, Hrvatska bi trebala čekati da odškoluje ministre, generale, diplomate, političare, činovnike, učitelje s novim mentalitetom i s novom spremom. A što bismo do tada, pita se biskup i nastavlja: “Očito nije dovoljno promijeniti sustav, nego ljudi moraju mijenjati #!formam mentis#!, duhovni sklop”. “U đakovačkoj biskupiji se bdije nad radom vjeroučitelja, pa ako se tko pokaže neprikladnim za to zvanje, u ime odgovornosti prema našoj Crkvi, upućujemo ga na drugo područje rada. Prigovara se da smo ušli u avanturu vjeronauka, a nemamo ni vjeronaučne udžbenike i priručnike. I to je točno. A je li dosta, što su iz školskih udžbenika i priručnika drugih školskih predmeta izbačena neka poglavlja i slike, ispravljena neka mišljenja, da ih mirno možemo pružiti našoj djeci. Tuže se da se smanjio broj djece na misi i za to okrivljuju školski vjeronauk, a ne zanemarivanje župne kateheze”.
“Usta su nam već nekoliko godina puna #!duhovne obnove#! i #!duhovnog preporoda#!, a na kojem smo koraku te obnove u nas”, pita biskup, te objašnjava da je jedan od koraka prema tome, uključivanje svećenika, redovnica i vjernika svjetovnjaka baš u školski vjeronauk. “Oni koji su zaduženi za školski odgoj, upravo su oni nastojali na uvođenju vjeronauka u školu, ne u ime dodvoravanja Crkvi, ni ubiranja političkih bodova, nego iz poznavanja potrebe i korisnosti vjerskog odgoja i u školi. Mnogi svećenici izgovaraju riječi iz Evanđelja: #!Habe me excusatum#! (Molim te, ispričaj me), drugi se, pak, ne slažu s vjeronaukuom u školi, bez obzira što je to odluka Biskupske konferencije. Drugi ga ne uključuju u školu, jer sada više nema onoga: “danas nema vjeronauka”, a da nitko ne postavi pitanje zašto. Neki su, kažu umorni, drugi preopterećeni… Pravi sud o tome jesmo li bili u pravu kad smo glasali za školski vjeronauk moći ćemo donijeti tek ako uložimo sve raspoložive sile, jer s polovičnim angažmanom ubiru se i polovični ili nikakvi plodovi. Godinama smo se ispričavali i bacali krivnju na sistem, sada će glavnina odgovornosti biti na nama. Pred početak smo školske godine, na nas gledaju generacije onih kojima je desetljećima bio uskraćen vjeronauk u školi, ali će u nas gledati i buduće generacije i donositi sudove. Uvjeren sam da im nećemo dati povoda da nam sude i osude, kao što to nisu dopustile hrabre generacije prije nas”, rekao je na kraju svoga obraćanja vjeroučiteljima biskup Srakić.