Istina je prava novost.

OćTRE POLEMIKE U CRKVI U AUSTRIJI OKO CELIBATA, SVEŠENIĐKOGA REŽENJA ĆENA I SLOBODNOG IZBORA BISKUPA Može li se zanemariti pola milijuna potpisa?

Be~, 22. 7. 1995. (IKA) - Pozornost austrijskih svjetovnih i crkvenih medija joč uvijek zaokupljaju "Ćelje naroda u Crkvi", akcija uz koju je tijekom lipnja i po~etkom srpnja svojim potpisima pristalo 505.154 Austrijanaca, a koja zahtijeva temeljne prom

Be~, 22. 7. 1995. (IKA) – Pozornost austrijskih svjetovnih i crkvenih medija joč uvijek zaokupljaju “Ćelje naroda u Crkvi”, akcija uz koju je tijekom lipnja i po~etkom srpnja svojim potpisima pristalo 505.154 Austrijanaca, a koja zahtijeva temeljne promjene u Crkvi. Mešu potpisnicima je 98% pripadnika Katoli~ke Crkve. Pokreta~i akcije, mešu kojima je i dr. Thomas Plankensteiner, zahtijevaju da se redovito sazivaju “sinode” na kojima bi vjernici-laici zajedno sa sveđenicima, teolozima i biskupima raspravljali o aktulanim problemima i pitanjima u Crkvi i dručtvu, da se preispita odnos laika i sveđenika u Crkvi, da se ukine obvezni celibat, te da se dade važnije mjesto ženi u Crkvi, i to ne samo kroz omoguđavanje sveđeni~koga i šakonskog rešenja. Akcija je postavila i pitanje izbora biskupa, a zatražena je i ostavka biskupa iz St. Poeltena dr. Kurta Krenna, za kojega se smatra “da je simbol konzervativnosti u Crkvi u Austriji”. Zahtijevi su upuđeni ponajprije biskupima, isti~u organizatori, upozoravajuđi da se pola milijuna potpisa ne može zanemariti.
Sam biskup Krenn, poznat po svojoj pročlogodičnjoj izjavi “Gospodo, ovo je Katoli~ka Crkva, a ne demokratska ustanova”, u razgovoru za austrijsku televiziju, izjavio je kako se rezultati toga “referenduma” ne mogu uzeti kao uspjeh, jer “volja naroda” ne mora uvijek biti nečto pozitivno, podsjetivči na referendum u Austriji god. 1938. kojim je opravdano priklju~enje te države Hitlerovoj Njema~koj. Biskup St. Poeltena istaknuo je kako je “Crkva dobro organizirana ustanova, ~ijim su ~lanovima dostupne razli~ite funkcije”, a to čto je pola milijuna austrijskih katolika potpisalo zahtijeve i nije veliki uspjeh, jer joč uvijek postoji onih pet milijuna koji ih ne žele potpisati. Njema~ki program Radio Vatikana objavio je kako Sv. Stolica zna za “Ćelje naroda u Crkvi”, te ih uzima ozbiljno, no ne želi ih komentirati. Be~ki nadbiskup-koadjutor dr. Christoph Schoenborn izjavio je kako je ta inicijativa pozitivna jer pokazuje da mnogi katolici zauzeto razmičljaju o problemima u svojoj Crkvi, te ih nastoje riječiti, a poznato je da se svakih nekoliko stoljeđa javljaju snažni vapaji za reformom Crkve. Nadbiskup je podupro dijalog mešu svim službama u Crkvi, te promičljanje pitanja ljudske seksualnosti u crkvenome u~enju, no odbacio je ukidanje celibata, isti~uđi kako je prihvađanje celibata dobrovoljno, kao i stupanje u brak. Kriza zvanja koja vlada u Austriji i zapadnoj Europi nije opđenita pojava u cijeloj Crkvi, jer postoje zemlje u kojima broj sveđeni~kih i redovni~kih zvanja raste, rekao je nadbiskup.
Umirovljeni be~ki nadbiskup kardinal Franz Koenig smatra kako se akciju treba shvatiti iskreno i ozbiljno. On je podupro zahtijev za održavanjem “sinoda”, podsjetivči da na sli~an na~in isto~ne katoli~ke Crkve biraju biskupe – vjernici i sveđenici daju prijedloge, nuncij ih ispita, a Papa potvrdi. ćto se ti~e seksualnosti, kardinal Koenig je istaknuo kako Crkva mora na tome podru~ju počtivati savjest svakoga pojedinog vjernika. On se takošer ne slaže s mičljenjem da Crkva i demokracija ne idu zajedno, jer koncilski dokumenti pozivaju sve vjernike da se prema svojim moguđnostima uklju~e u život Crkve, a i pape se biraju na demokratski na~in.
Predsjednik Austrijske biskupske konferencije biskup Johann Weber smatra kako rasprave koje je potaknula akcija “Ćelje naroda u Crkvi”, neđe dovesti do podjela unutar Crkve, kako to neki predvišaju. Ozbiljno razmatrajuđi prijedloge organizatora akcije, biskup Weber je upozorio vjernike kako su i biskupi samo ljudi koji griječe. Uvijek treba graditi, a ne ručiti mostove koji prinose dijalogu i zajedni~kom rječavanju problema i aktualnih pitanja u Crkvi, rekao je biskup Weber, pozivajuđi “cijeli narod Božji” na suradnju i mešusobno razumijevanje.