Beograd, (IKA) – “Masmediji kao bitan čimbenik uspostavljanja međuetničke i vjerske tolerancije, razumijevanja i suradnje na Balkanu” bila je tema međunarodnog stručnog okruglog stola održanog u utorak 3. studenoga u beogradskom Medija centru, u organizaciji Europskog centra za mir i razvoj (ECPD) a na poticaj Caritasa Srbije i Crne Gore te uz potporu Zaklade Konrad Adenauer, o čemu izvještava web-portal Glasa Koncila.
Predsjednik Akademskog savjeta ECPD Takehiro Togo u uvodnoj je riječi podsjetio da za razvoj demokracije pristup informacijama ima ključnu ulogu, ali da informacije također mogu predstavljati jedan od mehanizama kontrole, bilo od strane vlade ili privatnih interesa. Ukazavši na negativnu ulogu jednopartijskog sustava te kontroliranih medija u rukama ultranacionalista, Togo je inzistirao na odgovornom novinarstvu koje može doprinijeti pomirenju i suradnji u regiji.
“Odnos Crkve i medija izuzetno je značajan ali i osjetljiv jer mali je broj novinara koji imaju taj senzibilitet, odgovarajuću kulturu i rječnik da mogu na dostojan i objektivan način obavještavati o crkvenom djelovanju, a posebno na Balkanu gdje su religije imale mnogo utjecaja na sve društvene procese, kako u prošlosti, tako i danas”, rekao je u uvodom izlaganju vladika Joanikije Mićović, episkop budimnjansko-nikšički.
Beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar osvrnuo se u svom uvodnom izlaganju na trokut odnosa “mediji, Balkan te mir, suradnja i pomirenje”, istaknuvši da je konstitutivni element svake vjere komuniciranje te je svaka skupina nosilac dijaloga u onolikoj mjeri koliko dijaloga ima u samoj skupini i njezinim članovima, a da samo egzistencijalni dijalog može biti tvorac zajedništva pa stoga i tvorac integralnog napretka.
Kao religiozno biće usudio bi se ustvrditi da je autentično komuniciranje više božansko nego ljudsko, duhovno nego materijalno, kazao je nadbiskup Hočevar istaknuvši da masovni mediji ne vrše svoje poslanje ako im primarni cilj nije opće dobro.
Masmediji jesu u službi najelementarnijeg i najuzvišenijeg, u službi harmonije i napretka ako im je glavni smisao zajedništvo i napredak, nastavio je mons. Hočevar napomenuvši da su fatalizam i stereotipi znakovi duhovne bolesti, a nekonfrontiranje s problemama je bježanje u žrtvoslovlje gdje se svi rado proglašavaju žrtvama.
Uloga medija je da probude kritičku masu ljudi, proročke osobe, kazao je nadbiskup Hočevar zaključivši da se tako problematičnom svijetu i tako kompleksnim pitanjima nikako ne smije pristupiti olakim, tek simboličnim brbljanjem, nego je jedini lijek najjednostavnija iskrenost.
Izlaganja i rasprave okruglog stola bile su usmjerene na četiri dijela. U prvom su se sudionici osvrnuli na bližu povijest, uzroke problema, kao i na trenutnu situaciju, posebice na mogućnosti poštovanja novinarske etike u uvjetima međuvjerske i međuetničke zategnutosti, kao i na pitanje krivične odgovornosti novinara za urušavanje mira. Drugi dio bio je posvećen pogledu novinara na izvještavanje o međuetničkim i vjerskim odnosima, posebice s obzirom na propuste same profesije.
U trećem dijelu su predstavnici crkava i vjerskih zajednica (vladika Joanikije, nadbiskup Hočevar, tajnik Islamske zajednice Eldin Aščerić te rabin Židovske zajednice u Srbiji Isak Asiel) iznijeli svoje poglede na ulogu medija i medijski pristup prema vjerskim temama.
U zadnjem dijelu rada okruglog stola svojim su iskustvima u bistrenju samog poimanja medija i novinarstva doprinijeli stručnjaci i aktivisti nevladinog sektora. Multidisciplinarnim pristupom pedesetak je sudionika govorilo iz svojeg strukovnog ili profesionalnog iskustva, identificirajući mnoštvo problema i potreba koje su prepoznali u načinu djelovanja današnjih medija i njihove povezanosti s “biznisom” i centrima moći.
Osvrćući se na stanje medija u Srbiji više je govornika istaknulo da je generalno stanje dosta loše i da se teme dijaloga nalaze na marginama interesa medija, s velikim nedostatkom samokritičnosti i pogubnom erozijom neprofesionalizma, te su navedeni primjeri diskriminirajućeg ponašanja na području vjerske i etničke netolerancije. Doprinos skupu od strane pojedinih hrvatskih sudionika pokazao je stereotipski pristup problemu, kako je to moguće redovito vidjeti u hrvatskim medijima i sličnim okruglim stolovima, kada se crkvene teme svodi na senzacije ili navodne dogme, u kojima nema sugovornika s crkvene strane.
U raspravi je istaknuto da je pitanje medija temeljno civilizacijsko pitanje te da se mora započeti intenzivan dijalog o onome što dolazi. Pritom je jasno poručeno da bez razgovora o medijskim posredovanjima, zavođenjima i manipuliranjima te bez isticanja pozitivnih stvari ne postoji mogućnost suzbijanja stvaranja straha od drugoga.
“Naučimo poruku, pozitivne odluke i zaključci trebaju se izvući, ostaviti u kontekstu prošlosti, a sada se okrenuti budućnosti”, rekao je zaključujući rad skupa Alber Maes, podpredsjednik Akademskog savjeta ECPD iz Brussellesa, primijetivši da je “čuo malo previše lekcija, a značajnije je da se lekcija nauči, a ne održi”.
Skupu se nisu odazvali pozvani predstavnici vlasti, vlasnici medija a ni najutjecajnijeg glasila Srpske Pravoslavne Crkve.