Odjeci hrvatske kulture u svijetu
Zagreb (IKA )
Predavanje dr. Darka Žubrinića na književnoj večeri HKD-a sv. Jeronima
Zagreb, (IKA) – Na književnoj večeri HKD-a sv. Jeronima 16. ožujka u Zagrebu prof. dr. Darko Žubrinić govorio je o predstavljanju hrvatske kulture svijetu, a i nama samima, s posebnim naglaskom na radu dr. Ruggera Cattanea, odnosno njegovu talijanskom prijevodu “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića, objavljenom protekle godine u Italiji.
Ravnatelj HKD-a sv. Jeronima prof. Radovan Grgec istaknuo je na početku tribine koliko je prof. Žubrinić učinio za bolje upoznavanje hrvatske kulture već svojom popularno pisanom knjigom “Hrvatska glagoljica”. Dr. Žubrinić, inače redoviti sveučilišni profesor matematike, nekadašnji je predsjednik Društva prijatelja glagoljice, a na Internetu već godinama uređuje svoje web-stranice posvećene širenju spoznaja o hrvatskoj kulturi.
Dr. Žubrinić predavanje je započeo o vlastitom, amaterskom, ali vrlo plodnom, radu na upoznavanju svijeta s hrvatskim kulturnim činjenicama, te o stručnom prinosu dr. Ruggera Cattanea, klasičnog filologa i kroatista, unapređenju talijansko-hrvatskih kulturnih veza, posebno o njegovu prijevodu Jelčićeva književnopovijesnog djela na talijanski. Taj je prijevod obogaćen proslovom Ante Stamaća i prilogom akademika Radoslava Katičića o povijesnom razvoju hrvatskoga književnog jezika, kao i Žubrinićevim sintetičkim prikazom bogate hrvatske glagoljske baštine. Što se tiče samog Jelčićeva djela, ono je važno i zbog toga što su u njemu svoje mjesto našli i jeronimski pisci, te uopće hrvatski pisci kršćanskog nadahnuća. Po tome je ono zapravo novum s obzirom na dosadašnje povijesti hrvatske književnosti, i pridružuje se knjigama Vladimira Lončarevića i Drage Šimundže, kao i nedavno izašlom drugom izdanju knjige “Na Goru Gospodnju” (izd. “Glas Koncila”, uredio Božidar Petrač), ankete što ju je u tridesetim godinama 20. stoljeća među hrvatskim katoličkim književnicima proveo Petar Grgec.
Objavljivanje takvih djela pridonosi potpunijem poznavanju hrvatske pismenosti, književnosti i kulture, iz kojih, kao ni iz europske kulture, ne možemo ukloniti kršćanstvo a da ih time ne raskorijenimo. Toga je svjestan i dr. Ruggero Cattaneo, koji je, između ostaloga, pomogao Darku Žubriniću da na svojim web-stranicama donese i neke nove, dotad gotovo nepoznate podatke o našoj kulturi, koji su zahvaljujući tome ušli u kataloge mnogih svjetskih biblioteka.